Mrtva priroda - vaza s cvijećem

Jednostavnost i skromnost značajke su ove mrtve prirode cvjetnog prikaza, s naznakama sklonosti njemačkog slikarstva i njihove ljubavi i težnje za prikazivanjem intimnih scena iz domaćinstva, pod utjecajem nizozemskog slikarstva. Bez pretencioznosti prikaza raskošnog buketa prenapučenog cvjetnim vrstama i bojama, ovaj cvjetni aranžman skromno prenosi poruku poniznosti smjestivši cvijeće u jednostavnu bakrenu posudu. O skromnosti ambijenta svjedoči i drveni stol djelomično prekriven urednim bijelim stolnjakom s porubom od čipke. Uz lijevi rub posude prikazan je bakreni element na kraju izvinut u oblik slova „S“, najvjerojatnije „ručica“ o koju je vješana posuda za kuhanje. Prostor interijera vrlo je zatamnjen, izvor svjetlosti je s lijeve strane slike i ponajbolje osvjetljava horizontalnu površinu stola, dok je buket s raštrkano posloženim cvijećem slabije osvijetljen, a pozadinski dijelovi buketa ocrtavaju se u sjeni i gotovo stapaju s tamnom pozadinom. Barokni duh ovog cvjetnog prikaza prepoznaje se u dinamičnom rasporedu i prirodnom držanju cvijeća, izvijenih i presavijenih stabljika i listova, koja pomnijim gledanjem dovodi i do dramatičnosti ispreplitanja i preklapanja iskazanog vjerodostojnim slikanjem bez uljepšavanja, dok su krupniji cvjetovi naglašeni kroz igru svjetla i sjene. U aranžmanu prevladava bijelo cvijeće s vrlo diskretnim i nenametljivim crvenim cvjetovima, koji su se svojim suptilnim i prigušenim koloritom stopili u tonsku harmoničnost prikaza. Tu su tulipani, ruže, bekovina, jasmin, đurđice, slak. Tri cvijeta bekovine, kuglasta oblika, dva crvena i bijeli, što ih pronalazimo u ovoj kompoziciji, značajni su jer su grmovi te listopadne biljke prvotno uzgojeni u Nizozemskoj, te su te vrste cvijeća uz tulipane i ruže često oslikavani u cvjetnim prikazima. Cvijeće, stabljike i listovi slikani su realno, no vrlo slobodnim i pastoznim mrljastim potezima, što upućuje na slobodnu slikarsku interpretaciju, blisku za kasnije razdoblje mrtvih priroda s kraja 17. stoljeća.