Dani hrvatske glagoljice

Samo 30-ak godina nakon što je dovršena Gutenbergova četrdesetdvoredna Biblija, 22. veljače 1483. otisnut je Misal po zakonu rimskoga dvora, prva hrvatska knjiga na hrvatskom jeziku. To je najstarija knjiga tiskana glagoljicom i prvi misal u Europi koji nije tiskan latiničnim slovima. Kao tekstualni predložak korišten je Misal kneza Novaka iz davne 1367., koji je sastavio dostojanstvenik Novak na dvoru kralja Ludovika I. Anžuvinca i vlastoručno ga napisao na glagoljici. Točno mjesto tiskanja i nakladnik Misala po zakonu rimskog dvora nisu utvrđeni. Korištena je novija uglata glagoljica, koja se razvila iz starije, oble glagoljice. Glagoljica je najstarije slavensko pismo. Sastavio ju je sredinom 9. stoljeća Konstantin Filozof - sveti Ćiril Grk iz Soluna, zajedno sa starijim bratom Metodom u misiji opismenjivanja i prosvjećivanja Slavena. Naziv glagoljica nastao je mnogo poslije glagola glagoljati, koji, osim svojeg izvornog značenja govoriti, označuje i obavljanje službe Božje na staroslavenskom jeziku. Bila je glavno pismo za hrvatskostaroslavenski jezik, hrvatske idiome te za hibridne inačice sve do početka 16. stoljeća. Prvo pismo na kojem su Hrvati počeli bilježiti materinski jezik. Otad se njezina uporaba neprestano smanjuje, a najdulje se zadržala u liturgiji. Iako se u 19. stoljeću prestala aktivno upotrebljavati, ona u Hrvatskoj i dalje živi, kao simbol hrvatskoga nacionalnog identiteta i često se koristi u umjetnosti, kulturi i dizajnu. Umijeće čitanja, pisanja i tiskanja glagoljice proglašeno je nematerijalnim kulturnim dobrom čime se promiče vrijednost i ljepota hrvatskoga glagoljičkog pisma po kojem smo prepoznatljivi i jedinstveni u svijetu. Na inicijativu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Hrvatski je sabor donio odluku da se upravo 22. veljače, dan kada je tiskan Misal po zakonu rimskoga dvora, proglasi danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Novakov misal hrvatski je prvotisak i jedna od 6 hrvatskih glagoljskih inkunabula. Sačuvano je samo 11 nepotpunih primjeraka Misala, od čega se šest nalazi u Hrvatskoj, a pet u inozemstvu. Dva primjerka mogu se pogledati u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Usto, između ovoga istinskoga remek-djela glagoljaškoga tiskarstva i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu postoji neraskidiva veza. Na datum njegova tiskanja obilježava se Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a za logotip Knjižnice iz Misala preuzeto je glagoljičko slovo Iže, latiničko „i“.