Rudistni vapnenac

Rudistni vapnenac, geološki naziv za vapnenac gornje krede u kojem prevladavaju veći ili manji dijelovi, a katkad i čitave ljušture izumrlih školjkaša (rudista). One mogu biti slojevito ugrađene u vapnenačku stijenu, pa se rudisti smatraju kamenotvornim organizmima. Rudistni vapnenac vrlo je zastupljen u geološkoj strukturi hrvatskoga priobalja i otoka, gdje se i danas iskorištava, a nalazi se i u unutrašnjosti (Kordun, Žumberak, Zagrebačka gora, Papuk). Vapnenac je karbonatna sedimentna stijena sastavljena od minerala kalcita. Vapnenci se sastoje od karbonatnih minerala: kalcita, Mg- kalcita, rjeđe i od aragonita.Izuzev karbonatnih minerala koji u njima prevladavaju, moguće je naći promjenjivi udio siliciklastičnog materijala te nekarbonatne minerale: kvarc, opal, kalcedon, albit, anhidrit i gips. Većina vapnenaca nastaje u plitkim, mirnim, toplim morskim vodama. To je vrsta okoliša u kojem su organizmi sposobni za stvaranje skeleta od kalcijevog karbonata. Kad ove životinje uginu, njihovi se ostaci nakupljaju kao talog koji se može litificirati u vapnenac. Njihov otpadni proizvod također može pridonijeti masi sedimenta. Vapnenci nastali od ove vrste sedimenta su biološke sedimentne stijene. Njihovo biološko porijetlo često se u stijeni otkriva prisutnošću fosila. Neki vapnenci mogu nastati izravnim taloženjem kalcijevog karbonata iz morske ili slatke vode. Ovako nastali vapnenci su kemijske sedimentne stijene. Smatra se da ih ima manje od bioloških vapnenaca. Danas Zemlja ima više okoliša koja stvaraju vapnenac. Većina ih se nalazi u plitkim vodenim područjima između 30 stupnjeva sjeverne geografske širine i 30 stupnjeva južne geografske širine.