Amonit

Amonit – izumrli marinski glavonožac srodan današnjim hobotnicama, lignjama i sipama. Amoniti se pojavljuju za vrijeme devona te postaju uspješni i rašireni predatori tadašnjih mora. Fosili amonita pokazuju da su bili kozmopoliti - nastanjivali su mora cijelog svijeta (od sjevera Amerike do južnog pola, a fosili su nađeni i u podnožjima planinskih lanaca). Preživjeli su čak tri masovna izumiranja (uključujući permsko, kada nestaje 95% marinskih vrsta), sve do onog u kredi kada nestaju. Neke od vrsta amonita pojavile su se i nestale u kratkom periodu tako da su dobri provodni fosili sve do kraja mezozoika. Kućice su im najčešće planispiralno savijene, građene od aragonita (CaCO3) te se sastoje od komora (životinja nastanjuje posljednju) ograđenih septima, a mjesta gdje se septi dodiruju s vanjskom stijenkom kućice nazivamo suturama (lobne linije). Upravo se po obliku sutura mogu raspoznati različite porodice amonita, provodne za različite periode. Zavoj predstavlja savijanje kućice za 360°, a obzirom na to prekriva li zadnji zavoj sve ostale ili ne, kućica može biti involutna odnosno evolutna. Površina joj može biti glatka ili ukrašena rebrima (aksijalna i spiralna), bodljama, čvorićima. Ventralnim dijelom njihove kućice prolazi sifonalni skelet, cjevčica koja povezuje sve komore u kućici s onom koju nastanjuje životinja. Amoniti su kontrolirali dubinu u vodenom stupcu pomoću plinova u praznim komorama, a kretali su se snažnim istiskivanjem vode iz lijevka. Trijaski amoniti imaju ceratitni tip sutura, tj. lobnih linija. U donjotrijaskim naslagama Hrvatske, amoniti su nađeni kod Donjeg Muća (rodovi Dinarites i Tirolites).