Zub mamuta

Riječ je o gornjem trećem desnom zadnjem stalnom kutnjaku (M3 dext.) vunastog mamuta (Mammuthus primigenius (Blumenbach, 1799)). Rod mamuta iz porodice Elephantidae, red Proboscidea (rilaši). Vunasti mamuti su živjeli za vrijeme zadnjeg pleistocenskog glacijala, a izumiru prije desetak tisuća godina. Fosilni ostaci u Hrvatskoj nađeni su uglavnom u aluvijalnim (naplavnim) sedimentima Save, Drave i Dunava na području Slavonije te predstavljaju jedne od najčešćih pleistocenskih nalaza u na ovom području. Isti ukazuju na stepski biotop ovog područja tijekom kasnog pleistocena. Uz kljove (sjekutiće) građene od dentina, mamuti imaju samo kutnjake čija je žvačna površina lofodontna. Kutnjak je građen od pločica dentina obrubljenih caklinom, a više pločica je povezano cementom u krunu zuba. U bazi zuba je korijen. Mamutima su zubi rasli, tj. smjenjivali se horizontalno (novi zub raste iz stražnjeg dijela čeljusti, a stari se troši na prednjoj); za razliku od zubiju sisavaca kod koji je taj proces vertikalan. Mamuti su tijekom života mijenjali do šest denticija (setova zubiju).