Tabernakl sat

Konstrukcija s platinama. Pogon na oprugu s vretenastom zaprečnicom i kratkim stražnjim njihalom kao regulatorom. Repeticioni mehanizam. Carillon za označavanje četvrtina sata. Puni sat izbija i na zvono. Uređaj za datume. Crno politirano kućište s visokim konusnim vrhom i mjedenom ručkom sastavljenom od niza rocaillea stoji na nogama u obliku šapa. Bogato je ukrašeno aplikama od pozlaćenog drva s motivima mesnatih lisnatih voluta, rocaillea i grgurave letvice (uz rubove brojčanika). Pojas na vrhu, gornji uglovi prednje strane, te bočne strane perforirani su radi boljeg prolaska zvuka, budući da sat ima sustav zvona (tzv. carillon) koji svakih četvrt sata izvodi određene melodije. Ploča brojčanika je mjedena ukrašena punciranim i graviranim ornamentom, te aplikama. Motivi su uglavnom lisnate volute s ponekim umetnutim cvijetom. Dok je podloga matirana, odnosno puncirana, vijenac s brojevima te manji krugovi u luneti su polirani, kako bi se postigao kontrast unutar istog materijal // Kućište sata rađeno je u kombinaciji crno politiranog i pozlaćenog drva. Dekoracija je zasnovana na motivima rocaillea i lisnatih voluta. Pojas ispod visokog kupolastog krova, gornji uglovi prednje, te bočne strane perforirani su radi boljeg prolaska zvuka, budući da je u sat ugrađen carillon (Glockenspiel) - sustav zvona različitih veličina na kojima se svaka četvrtina sata objavljuje odgovarajućim brojem kratkih melodija. Nositelj glazbenog programa je mjedeni valjak sa zaticima. Ploča brojčanika je mjedena, ukrašena punciranim i graviranim ornamentom, te aplikama. Dok je podloga matirana, odnosno puncirana, vijenac s brojevima te manji krugovi u luneti su polirani, kako bi se postigao kontrast unutar istog materijala. Dekoracija sata rađena je u stilu Luja XV., bez naznaka nadolazećeg klasicizma, tako da je sat nastao sigurno prije 1775. godine. Urar Johan Michael Rueff djeluje u Beču kao gradski majstor, građanska prava stekao je 1755., a spominje se od 1758. do 1783.