Figura

Drveno raspelo premazano crnom smolom ili začađeno. U obliku je četvrtastog okvira u kojem stoji muški lik koji se rukama drži za okvir i kojemu je oko pasa zavezana karirana vrpca. Okvir je ukrašen rezbarenim geometrijskim šarama. Na staroj inventarnoj kartici piše da je riječ o fetišu. Podaci o nazivu (rezbarena ploča-raspelo), lokalnom nazivu, autoru i namjeni preuzeti su od Lopašića. Prema Lopašiću Baholo (Holo) je malo matrilinearno pleme koje živi na južnim granicama Konga (područje Kwanga) čije je ime vezano uz izradu ovakvih ploča koje su očito nastale kao rezultat sinkretističkih ideja koje u ovom području prevladavaju od dolaska Portugalaca. Prema tome, ideja nije afrička, nego je posuđena od Europljana, a u vezi je s određenim brojem sinkretističkih kultova, od kojih je jedan, nazvan "Nzambi", bio raširen kod Baholo, Basuku, Mbaangala i drugih plemena u Kwangu. Ploča predstavlja simbol impersonalne moći "Nzambi", što nam pruža još jedan primjer adaptacije kršćanske simbolike u afričkoj sredini. U skladu s ambiseksualnom koncepcijom, "Nzambi" ploče prikazivale su ili muški ili ženski lik. Slične, ali grublje izrađene, bile su "Nzambi" ploče kod plemena Cokwe koji ih je zvao "Mutu wa pwo". "Nzambi" je riječ koja je vrlo raširena u Kongu i okolnim područjima. Čini se da je ime nastalo u 16. stoljeću i doprlo do plemena Mongalla i Basoko na sjeveru, kao i do Pangwe i njihovih susjeda u Gabonu i Kamerunu. Korijen riječi "Nzambi" je -mbi ili -mba u "Nyambi" ili "Nyame", što je drugi naziv za "Nzambi", a što označava čin stvaranja kod velikog broja Bantu plemena. (A. Lopašić: The Lerman Collection", U: Tribus, Stuttgart 1982.)