Svaka baštinska ustanova čuva važan dio nacionalne kulturno-povijesne baštine, a njihove digitalizirane zbirke ostvaruju zajednički cilj - jednostavan objedinjeni pristup tiskanoj građi, rukopisima, umjetninama, zvuku, filmu, fotografiji... Zajedno možemo ispričati zanimljive priče o građi naših ustanova i saznati više.
Našu priču započinjemo u prostoru Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu gdje se nalazi prekrasna slika Razvitak hrvatske kulture hrvatskoga slikara Vlahe Bukovca (Cavtat, 1855. – Prag, 1922.). Naručena za novu Kraljevsku sveučilišnu knjižnicu koja je svečano otvorena 29. rujna 1913. godine, sliku je Bukovac postavio iznad nosivog luka velike čitaonice u kolovozu 1913.
Bukovca je za izradu slike angažirao Iso Kršnjavi, a kako je nastajao prikaz protagonista hrvatske kulture možemo saznati na starim fotografijama Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koje su u digitalnom obliku dostupne u Hrvatskom arhivu weba i na portalu MUO Partage plus.
Okolnosti izrade slike opisala je Vera Kružić-Uchytil u članku Promjena na Bukovčevoj slici “Razvitak hrvatske kulture” (1989.) koji sadrži drugu fotografiju Vlahe Bukovca snimljenu tijekom stvaranja ovog značajnog djela u Pragu 1913. godine. Sam je Bukovac o stvaranju slike Razvitak hrvatske kulture pisao u pismima prijateljima, a u pismu Marku Caru datiranom 2. lipnja 1913. napisao je kako je naslikao »veliku dekorativnu kompoziciju 4,38 x 11 metara, s figurama velikim od 3 do 3,40 i od 2 do 2,50 metara, te četiri osobe prirodne veličine – ukupno 36 osoba i sve to sami portreti«; a “čim reprodukcija bude gotova, poslat će mu je u Zadar (gdje je bila javno izložena), a on će sredinom srpnja s dvije mlađe kćeri doći u Zagreb da preda sliku i odmah će produžiti za Genevu” (Kružić-Uchytil, 1989.).
Nitko nije zabilježio da se na fotografiji nalazi još jedna osoba. Promatrač ili pomagač nastanka umjetničkog djela ostao je anoniman. A to nas dovodi do pitanja – tko je djevojčica s fotografije koja je imala čast promatrati nastanak slike uz samog umjetnika?
Poznato je da su Bukovčeve kćeri Jelica i Ivanka od ranih godina učile slikarstvo od oca. I on sam ih je rado slikao.
Životi obje Bukovčeve kćeri – slikarica Jelice i Ivanke opisani su u blogu Muzeja i galerije Konavala. Blog donosi i fotografije koje nam možda mogu odgovoriti na pitanje koja je djevojka ovjekovječena na fotografijama iz Praga.
Što mislite? Je li moguće otkriti tko je na slici i pomoći da se opis fotografije dovrši?
Podijelite virtualnu izložbu s prijateljima i obitelji
