{"id":3115,"date":"2023-05-02T18:52:40","date_gmt":"2023-05-02T18:52:40","guid":{"rendered":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/?post_type=exhibition&p=3115"},"modified":"2023-05-29T13:29:49","modified_gmt":"2023-05-29T13:29:49","slug":"2-2-3","status":"publish","type":"exhibition","link":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/hr\/exhibition\/ruder-boskovic\/2-2-3\/","title":{"rendered":"Bo\u0161kovi\u0107eva pisma"},"content":{"rendered":"\n
\n
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

Kad vidim kamene spomenike kako su propali, izbrisana slova na njima, onda pomislim, \u0161to \u0107e biti s ovim \u0161to ja radim!<\/p>\u2014 Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Bio je \u010dlan devet akademija, me\u0111u kojima su akademije u Bologni, Parizu i Sankt Peterburgu, a 1761. izabran za \u010dlana Engleskog kraljevskog dru\u0161tva na \u010diji je poticaj oti\u0161ao u Carigrad motriti prolazak Venere ispred Sunca.<\/p>\n\n\n\n

Kako nije stigao motriti prolazak Venere, vrijeme je iskoristio za istra\u017eivanje ru\u0161evina Troje. Poricao je tada prihva\u0107enu tezu da se ru\u0161evine Troje nalaze na maloazijskoj obali nasuprot otoku Tenedu tvrde\u0107i da su one dublje u unutra\u0161njosti, a to su poslije potvrdila iskapanja Heinricha Schliemanna. Bo\u0161kovi\u0107 je 1764. postao voditelj optike i astronomije na sveu\u010dili\u0161tu u Milanu, a u Parizu je 1774. postavljen na mjesto ravnatelja pomorske optike, tada je u potpunosti do\u0161la do izra\u017eaja i njegova tehni\u010dka genijalnost.<\/p>\n\n\n

\n\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\"Dio\n\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t<\/div>\n\n\t<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Bo\u0161kovi\u0107 je prvenstveno bio znanstvenik, bavio se problemom le\u0107a radi pobolj\u0161anja astronomskih instrumenata, konstruirao je prvi opti\u010dki mikrometar, prvi je primijenio prizmu s promjenjivim kutom, predlo\u017eio je na\u010dine uklanjanja kromatizma dalekozora koji je ostao u trajnoj upotrebi. Bo\u0161kovi\u0107 je 1755. u Rimu i 1770. u Parizu objavio djelo “Astronomsko i zemljopisno putovanje”, bave\u0107i se geodezijom izradio je niz posve novih instrumenata i pribora za izvo\u0111enje geodetskih mjerenja.<\/p>\n\n\n\n

Leon M. Lederman o Bo\u0161kovi\u0107u:<\/p>\u201eFraza \u201ei\u0161ao je ispred vremena\u201f \u010desto se i pre\u010desto rabi. Ali ja \u0107u je ipak upotrijebiti. Ne govorim o Galileju niti o Newtonu. Obojica su stigli ba\u0161 u pravo vrijeme, ni prerano ni prekasno \u2026 Galilei, Kepler, Brahe i Newton bili su prihva\u0107eni \u2013 \u010dak slavljeni uz fanfare! \u2013 u vlastitom vremenu zato \u0161to su stigli sa zamislima koje je znanstvena zajednica bila spremna prihvatiti. Nisu bili svi te sre\u0107e. Ru\u0111er Josip Bo\u0161kovi\u0107, Dubrov\u010danin [\u2026] je tvrdio da je Newtonov zakon gravitacije \u201egotovo savr\u0161eno to\u010dan, ali da odre\u0111ena odstupanja od zakona obrnute razmjernosti s kvadratom udaljenosti, premda vrlo malena, ipak postoje\u201f. Naga\u0111ao je da \u0107e se taj klasi\u010dni zakon morati sru\u0161iti u atomskim razmjerima gdje se sile privla\u010denja zamjenjuju privla\u010dnim i odbojnim silama koje se naizmjence smjenjuju ovisno o udaljenosti. Nevjerojatna zamisao za znanstvenika osamnaestog stolje\u0107a. [\u2026] Bo\u0161kovi\u0107 je imao jo\u0161 jednu zamisao, potpuno lu\u0111a\u010dku za osamnaesto stolje\u0107e (a mo\u017eda i za bilo koje drugo vrijeme). Materija je gra\u0111ena od nevidljivih i nedjeljivih atoma, rekao je. Dobro, to nije posve novo, s tim bi se slo\u017eili i Leukip, Demokrit, Galilei, Newton i drugi. Ali \u010dujte novu stvar: Bo\u0161kovi\u0107 je tvrdio da te \u010destice nemaju veli\u010dinu, naime da su geometrijske to\u010dke\u2026 Bez dimenzija. Tvrdi, ni manje ni vi\u0161e, da je materija gra\u0111ena od \u010destica koje nemaju dimenziju! Mi smo, evo prije dvadesetak godina, prona\u0161li \u010desticu koja odgovara tom opisu. Nazvali smo je kvark.\u201d<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n

U geofizici je istra\u017eivao polarnu svjetlost, plimu i oseku te vrtlo\u017eni vjetar koji je opusto\u0161io dio Rima. Nagovijestio je postojanje plimnih valova \u010dvrste Zemljine kore, prvi je odredio nepravilan oblik Zemlje, poslije nazvan geoid. Bo\u0161kovi\u0107 je tvrdio da je oblik Zemlje ne samo nepravilan nego i promjenljiv u vremenu, \u0161to je dokazano tek mnogo kasnije. Njegov rad obuhva\u0107a razna podru\u010dja znanosti, ali je najva\u017eniji njegov doprinos shva\u0107anju strukture tvari. Bo\u0161kovi\u0107eva izvorna teorija sila i strukture tvari danas je toliko aktualna da ga se mo\u017ee smatrati znanstvenim vizionarom 20. stolje\u0107a.<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"featured_media":3202,"parent":3146,"menu_order":1,"template":"","meta":{"_locale":"hr","_original_post":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/?post_type=exhibition&p=3115"},"categories":[],"tags":[],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/wp-json\/wp\/v2\/exhibition\/3115"}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/wp-json\/wp\/v2\/exhibition"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/exhibition"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/wp-json\/wp\/v2\/exhibition\/3146"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3202"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3115"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3115"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3115"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}