{"id":1081,"date":"2021-10-15T10:26:12","date_gmt":"2021-10-15T10:26:12","guid":{"rendered":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/\/?post_type=exhibition&p=1081"},"modified":"2022-06-01T05:34:03","modified_gmt":"2022-06-01T05:34:03","slug":"obitelj-richter","status":"publish","type":"exhibition","link":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/hr\/exhibition\/ambijentalne-zbirke-grada-zagreba\/obitelj-richter\/","title":{"rendered":"Obitelj Richter"},"content":{"rendered":"\n

U jednokatnoj vili na Vrhovcu 38, danas poznatoj pod nazivom Zbirka Vjenceslava Richtera i Nade Kare\u0161 Richter, cjelovito se predstavlja stvarala\u0161tvo jednog od najistaknutijih hrvatskih umjetnika pedesetih i \u0161ezdesetih godina 20. stolje\u0107a. Njezina povijest po\u010dinje 1980. godine kada su Vjenceslav Richter i njegova supruga Nada Kare\u0161 Richter gradu Zagrebu darovali umjetni\u010dke radove i obiteljsku ku\u0107u s namjerom osnutka mjesta na kojem \u0107e se prou\u010davati konstruktivna umjetnost, okupljati mladi umjetnici, ali i kako bi potaknuli \u0161irenje kulturnih sadr\u017eaja izvan u\u017eeg sredi\u0161ta Zagreba.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Zbirka Richter, kako se naj\u010de\u0161\u0107e naziva, 1998. godine predana je na upravljanje Muzeju suvremene umjetnosti. To je bio po\u010detak intenzivnog rada na stru\u010dnoj obradi umjetni\u010dkih radova Vjenceslava Richtera, ali i prisne suradnje kustosa muzeja i umjetnika, usmjerene prema stvaranju uvjeta za otvaranje zbirke javnosti. Na inicijativu donatora ure\u0111en je park u kojemu su postavljene skulpture, a prizemlje vile preure\u0111eno u izlo\u017ebeni prostor namijenjen stalnom postavu darovanih radova. U prolje\u0107e 2000. godine Zbirka je otvorena za javnost, a prisna suradnja Vjenceslava Richtera i Muzeja nastavljena je umjetnikovim predanim pro\u0161irivanjem donacije novim radovima. Danas se u Zbirci \u010duvaju 182 umjetni\u010dka rada nastala u razdoblju od 1963. do 2002., koja prate sva podru\u010dja Richterova likovnog stvarala\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

O radovima u zbirci<\/h2>\n\n\n\n

Vjenceslav Richter oduvijek je bio zaokupljen problemom sinteze u umjetnosti. Nakon eksperimentiranja u arhitekturi i urbanizmu \u0161ezdesetih godina posve\u0107uje se skulpturi. U prvoj seriji radova, Centre i Centrije, nastalih od 1963. do 1965. godine, eksperimentira s jednim od osnovih geometrijskih tjela, kuglom. Unutarnji prostor kugle ra\u0161\u010dlanjuje i gradi pomo\u0107u vertikalnih i horizontalnih elemenata raspore\u0111enih tako da stvaraju njezin obod.<\/p>\n\n\n\n

\u0160ezdesetih i sedamdesetih godina, usporedo s Richterovim projektom Sinturbanizma, nastaje ciklus Sistemskih skulptura koji proizlazi iz Richterove fascinacije sistemima. Osnovna gradbena jedinica industrijski je proizvedena aluminijska \u0161ipka kvadratnog presjeka \u010dijim umna\u017eanjem nastaju skulpture razli\u010ditih oblika i formata. Istra\u017euju\u0107i mogu\u0107nosti promjenjivosti forme, istodobno nastaju skulpture \u010dija je osnovna gradbena jedinica pomi\u010dna. Seriju radova \u010dijim se pokretanjem elemenata – uvla\u010denjem i izvla\u010denjem – dobiva beskona\u010dan niz kombinatornih mogu\u0107nosti Richter naziva Reljefometar.<\/p>\n\n\n\n

Sistemska grafika, nastavak je njegova sistemskog pristupa na dvodimenzionalnom planu sedamdesetih godina. Sistem oblikuje od \u010detiriju matrica od kojih svaka ima 900 polja, a osnovni gradbeni element je kvadrat koji se mijenja od punog kvadrata do tanke kvadratne konture. Zaokretanjem jedne matrice za 90o nastaje nova situacija i takvim je sistemom, koriste\u0107i se samo \u010detirima matricama sa \u010detirima fiksiranim bojama, mogu\u0107e izvesti 914 razli\u010ditih grafika. Time sistem nije iscrpljen, budu\u0107i da se kori\u0161tenjem raznih boja dobivaju nova likovna rje\u0161enja.<\/p>\n\n\n\n

Ideju sinteze likovnih umjetnosti nadalje razvija u Prostornoj sistemskoj grafici – kocki oslikanih prozirnih povr\u0161ina matricama sistemskih grafika – i Prostornim grafikama u kojima prostornost linije ostvaruje njezinim razapinjanjem aluminijske \u0161ipke unutar prozirne kocke prema odre\u0111enom sistemu me\u0111u dvjema usporednim stranicama.<\/p>\n\n\n\n

Prostorne sistemske grafike prijelaz su od Sistemskih grafika prema Prostornoj slici. U tridesetak radova nastalih kasnih devedesetih godina 20. stolje\u0107a izbrisane su granice izme\u0111u likovnih umjetnosti. Prostorna slika je kocka prozirnih stranica podijeljena u jednom smjeru u tri dijela dvjema prozirnim pregradama. Svaka povr\u0161ina je druk\u010dije rije\u0161ena obojenim samoljepljivim trakama, a svaki potez na jednoj povr\u0161ini djeluje i na ostalih petnaest povr\u0161ina. Istodobno, Prostorna slika mo\u017ee se sagledati kao dvodimenzionalna slika, kao skulptura bez materije i kao arhitektura bez prakti\u010dne funkcije.<\/p>\n\n\n\n

Sredinom sedamdesetih godina, nastavljaju\u0107i eksperimente na podru\u010dju likovnosti, nastaje serija od dvadesetak slika Sistemskog slikarstva za koje Vjenceslav Richter razvija poseban geometrijski alat, trokute s kutovima od 20, 40, 60, 80 i 100o. Njima stvara skalu \u201ezanemarenih\u201c kutova i na odre\u0111en na\u010din protestira protiv u\u010destale uporabe pravog kuta. Svaka slika ozna\u010dena je posebnim znakom koji prikazuje upotrebljene kutove.<\/p>\n\n\n\n

  • \"\"<\/figure><\/li>
  • \"\"<\/figure><\/li>
  • \"\"<\/figure><\/li>
  • \"\"<\/figure><\/li>
  • \"\"<\/figure><\/li>
  • \"\"<\/figure><\/li><\/ul><\/figure>\n\n\n\n

    Krajem sedamdesetih, a posebice u osamdesetim i devedesetim godinama 20. stolje\u0107a, Richter se udaljava od \u010dvrste geometrijske strukture. Serija radova Spontani crte\u017e, Spontana grafika i Slobodni crte\u017e nastala je slobodno vo\u0111enom linijom, ili pak potpuno slobodnim zamahom ruke s dvjema ili trima bojama. Tim radovima bliski su Gravitacijski crte\u017ei u kojima razlijevaju\u0107i boju na papiru, ovisno o gravitaciji, oblikujuje apstraktni crte\u017e.<\/p>\n\n\n\n

    Mnogi Richterovi projekti na\u017ealost nisu realizirani o \u010demu svjedo\u010de brojne skice, crte\u017ei, teorijske rasprave koji se \u010duvaju u arhivu Zbirke Richter. Tijekom cjelokupnog umjetni\u010dkog stvarala\u0161tva, Richter je bio posve\u0107en inovativnom pristupu u rje\u0161avanju odre\u0111enih problematika koje do tada nisu bile prepoznate ni afirmirane u suvremenoj umjetnosti.<\/p>\n\n\n\n

    Umjetni\u010dki radovi Vjenceslava Richtera nalaze se u mnogim muzejima diljem svijeta, me\u0111u kojima su The Tate Gallery u Londonu, Museum of Modern Art u New Yorku, Museum of Contemporary Art Kiasma u Helsinkiju, Museo Civico u Padovi i dr.<\/p>\n\n\n\n

    \"\"<\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Vjenceslav Richter oduvijek je bio zaokupljen problemom sinteze u umjetnosti.<\/p>\n","protected":false},"featured_media":1339,"parent":1073,"menu_order":0,"template":"","meta":{"_locale":"hr","_original_post":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/\/?post_type=exhibition&p=1081"},"categories":[],"tags":[],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/wp-json\/wp\/v2\/exhibition\/1081"}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/wp-json\/wp\/v2\/exhibition"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/exhibition"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/wp-json\/wp\/v2\/exhibition\/1073"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1339"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1081"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1081"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1081"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}