{"id":1079,"date":"2021-10-15T10:26:12","date_gmt":"2021-10-15T10:26:12","guid":{"rendered":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/\/?post_type=exhibition&p=1079"},"modified":"2022-01-13T13:50:18","modified_gmt":"2022-01-13T13:50:18","slug":"stan-arhitekta-viktora-kovacica","status":"publish","type":"exhibition","link":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/hr\/exhibition\/ambijentalne-zbirke-grada-zagreba\/stan-arhitekta-viktora-kovacica\/","title":{"rendered":"Stan arhitekta Viktora Kova\u010di\u0107a"},"content":{"rendered":"\n

Zbirka-stan slavnog hrvatskog arhitekta Viktora Kova\u010di\u0107a (1874-1924) zorno i pregledno oprimjeruje kulturu stanovanja s po\u010detka 20. stolje\u0107a i zrcali duh toga vremena. Jedna je od malobrojnih sa\u010duvanih takovih rijetkosti. Mansardni je to stan koji je Kova\u010di\u0107 projektirao za sebe. Zahvaljuju\u0107i Kova\u010di\u0107evoj supruzi Tereziji (1891-1966), koja je, \u010duvaju\u0107i uspomenu na svojega supruga i po\u0161tovanje prema njegovu djelu, i poslije Viktorove smrti ostavljala ambijent intaktnim, stan je u potpunosti sa\u010duvan u izvornom obliku. Daruju\u0107i 1953. godine stan i pripadaju\u0107i mu inventar gradu Zagrebu, gospo\u0111a Kova\u010di\u0107 \u017eeljela je da se u njemu uredi memorijalna zbirka koja bi budu\u0107im generacijama pribli\u017eila rad Viktora Kova\u010di\u0107a i ozra\u010dje njegova vremena. Muzej grada Zagreba preuzeo je upravljanje zbirkom 1980. godine, a 1994. godine zbirka je ure\u0111ena i otvorena za javnost. <\/p>\n\n\n\n


Zgrada, na mansardi koje je uredio vlastiti stan, dvojna je najamna ku\u0107a u Masarykovoj 21-23, koju je 1906. godine Kova\u010di\u0107 projektirao za Antuna Or\u0161i\u0107a i Reginu Divkovi\u0107. Umjesto novca za rad, Kova\u010di\u0107 je od Or\u0161i\u0107a dobio mogu\u0107nost da si na mansardi uredi stan. Stan je povr\u0161ine oko 95 m2, ima tri reprezentativne sobe: blagovaonicu, sobu za rad i razgovor, spavaonicu i kupaonicu, te potpuno odvojene pomo\u0107ne prostorije: kuhinju, ostavu i djevoja\u010dku sobu.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

Predsoblje<\/h4>\n\n\n\n

Kroz masivna, \u017eeljezom okovana, vrata ulazi se u predsoblje stana. Budu\u0107i da prostorija nema vanjskoga zida, pa time ni prozora, Kova\u010di\u0107 je projektirao svjetlarnik usje\u010den u krovi\u0161te, te je preko njegovih ostakljenih stijena doveo dnevno svjetlo u hodnik oblo\u017een tamnim tapetama cvjetnog uzorka. Kao kontrast tamnom zidu, na pod je polo\u017eio crno-bijele podne plo\u010dice i tako opti\u010dki pove\u0107ao prostor. Iluziju prostora stvara i veliko ogledalo do poda, ugra\u0111eno u stari okvir za vrata.
Od namje\u0161taja Kova\u010di\u0107 je u hol smjestio dva ranobarokna rezbarena stolca, naslonja\u010d iz 18. st., kredenc (19. st.) te mali bidermajerski stoli\u0107.
Na zidu su ovje\u0161ene dvije sakralne slike iz 18. st. – Sv. Dorothea i Sv. Marija Magdalena – te prazan, bogato rezbareni barokni okvir.
U zidu izme\u0111u ulaznih vrata i vrata kupaonice nalazi se ni\u0161a u kojoj je figura kineskog dje\u010daka od fajanse iz 19.st.<\/p>\n\n\n\n

Blagovaonica<\/h4>\n\n\n\n

Kroz velika dvokrilna, ostakljena vrata iz predsoblja se ulazi u blagovaonicu. Odmah pri ulazu zamje\u0107ujemo ormari\u0107e ugra\u0111ene u \u0161iroke dovratnike, koji su Kova\u010di\u0107u poslu\u017eili kao buffet.
Prostorom dominira veliki okrugli hrastov stol smje\u0161ten u sredinu sobe, sa \u010detiri chippendale stolca uokolo. Kova\u010di\u0107 je volio razli\u010dite stilske stolce smje\u0161tati u isti prostor – sukladno svojoj tvrdnji da \u201csve \u0161to je lijepo ide zajedno bez obzira na stil\u201d- pa se u blagovaonici nalaze jo\u0161 naslonja\u010di izra\u0111eni prema originalu iz Franjeva\u010dkog samostana u Klanjcu.
Na rezbarenoj \u0161krinji iz druge polovice 19. st. nalazi se nekoliko ukrasnih posuda, nabavljenih u raznim antikvarijatima u koje je Kova\u010di\u0107 \u010desto zalazio. Iznad \u0161krinje je slika Mrtva priroda, holandskog slikara iz 17.st. J. Hupina. Zidove ukra\u0161avaju dekorativni tanjuri iz 18. i 19. st. te zidne posrebrene aplike iz 18. st.<\/p>\n\n\n\n

Soba za rad i razgovor<\/h4>\n\n\n
\n\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\"Radni\n\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t<\/div>\n\n\t<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Prostrana soba s dekorativnim zlatnim ornamentiranim tapetama. Namje\u0161taj u sobi je grupiran u tri cjeline – za sjedenje i razgovor, odmor i rad. Radni kutak zauzima mali empir pisa\u0107i stol s nekoliko osobnih Kova\u010di\u0107evih predmeta i do njega tapecirani stolac s kraja 18. st. K tome, tu je garnitura za sjedenje, kanape s kraja 18. st., naslonja\u010d iz istog vremena, bidermajerski tabouret, okrugli stol s po\u010detka 20. st. (izra\u0111en prema nacrtu V. Kova\u010di\u0107a), te bidermajerski sekreter.
U prostoriji je sedam razli\u010ditih sjedalica, \u0161to potvr\u0111uje Kova\u010di\u0107evu zaokupljenost povijesnim stolcima. Prostorija je zagrijavana plinskim radijatorom, sakrivenim iza \u201czavjese\u201d od mjedenih plo\u010dica; na mramornoj plo\u010di radijatora postavljeni su sat iz 18. st. i dva svije\u0107njaka iz prve pol. 19. st.
Kako bi dobio dovoljno prostora za kretanje, Kova\u010di\u0107 vje\u0161to tapetama skriva ormare ugra\u0111ene u zid kao i police za knjige ugra\u0111ene u nasuprotni zid. Zidove krase slike i grafike iz 18. st., nekoliko ikona, Veduta Zagreba Mihovila Kru\u0161lina te portret Viktora Kova\u010di\u0107a, rad Mile Milunovi\u0107a iz 1924. godine.<\/p>\n\n\n\n

Spavaonica<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Najsvjetlija je soba u stanu, okrenuta prema jugu. Namje\u0161tena je bidermajerskim namje\u0161tajem. U sredini sobe je veliki krevet, a njemu su\u010delice je garderobni ormar. Uz krevet je mali stoli\u0107 na vitkim nogama. Kod prozora je ovalni toaletni stol sa stolnim zrcalom, a do njega mali ovalni stoli\u0107 za \u0161ivanje. Tu se jo\u0161 nalazi bidermajerska komoda s \u010detiri ladice; gornja se ladica, u koju su ulo\u017eene manje ladice, ukra\u0161ene crte\u017eima, mo\u017ee pretvoriti u pisa\u0107u plo\u010du.
Na komodi je stolna ura iz 19. st., te dva svije\u0107njaka iz 18. st. Zidove je Kova\u010di\u0107 jednostavno ukrasio: iznad kreveta je slika ranobarokne Madone, na zidu uz pe\u0107 visi medaljon-portret Viktora Kova\u010di\u0107a, rad Ive Kerdi\u0107a iz 1916. god., a iznad komode barokna, drvena glavica An\u0111ela.
Spavaonica je povezana s kupaonicom, u kojoj se nalazi umivaonik iz vremena gradnje, jednostavni ormari izra\u0111eni po zamisli Viktora Kova\u010di\u0107a, te zanimljiv porculanski bidet u drvenom okviru.<\/p>\n\n\n\n

Kuhinja<\/h4>\n\n\n\n

Posebnim hodnikom i ulazom sa stepeni\u0161ta kuhinja je odijeljena od ostalog dijela stana. Ugra\u0111eni ormari, jednostavni stol s metalnom plo\u010dom, te \u0161tokrli, zapravo drvene kutije s otvorima za prihvat, dizajnersko su djelo Viktora Kova\u010di\u0107a i primjer dobrog i funkcionalnog oblikovanja.
U kuhinji je jo\u0161 i zidana pe\u0107 s lo\u017ei\u0161tem na drva, te ugra\u0111enom dvostrukom rernom i posudom za grijanje vode. Kuhinjski namje\u0161taj upotpunjuje jo\u0161 i drveni hladnjak \u201cYewac\u201d te su\u0111e i kuhinjski pribor iz vremena izme\u0111u dva rata.<\/p>\n\n\n\n

VIKTOR KOVA\u010cI\u0106 ro\u0111en je 28. srpnja 1874. god. u Lo\u010dendolu kraj Roga\u0161ke Slatine u Sloveniji, no najranije djetinjstvo proveo je u Humu na Sutli, otkuda mu je bio otac. Rano je ostao bez roditelja, te je, zahvaljuju\u0107i skrbniku, sa 6 godina oti\u0161ao na \u0161kolovanje u Graz, gdje je zavr\u0161io i Obrtnu \u0161kolu. Godine 1891. sti\u017ee u Zagreb u biro Gjure Carnelutija, a uskoro prelazi u atelijer Hermanna Boll\u00e9a. Dobiva vladinu stipendiju i s Boll\u00e9ovom preporukom 1896. odlazi u Be\u010d i upisuje se na Specijalnu \u0161kolu za arhitekturu na be\u010dkoj Akademiji, kod istaknutog predstavnika modernizma Otta Wagnera. Vra\u0107a se u Zagreb 1899. godine.<\/p>\n\n\n\n

Priklanja se grupi modernih hrvatskih umjetnika oko Vlahe Bukovca, bori se protiv historicizma i tra\u017ei da moderna arhitektura odgovara suvremenim potrebama i udobnosti, ali isti\u010de potrebu uva\u017eavanja tradicije te zastupa nu\u017enost raspisivanja javnih natje\u010daja za va\u017enije gradnje i urbanisti\u010dke cjeline na kojima i sam sudjeluje i dobiva prve nagrade: Tomislavov trg, regulacija Kaptola i Rokova groblja. Godine 1910. povjerena mu je gradnja crkve Sv.Bla\u017ea, a 1923. projektira Zagreba\u010dku burzu. U Zagrebu je izveo nekoliko zna\u010dajnih stambenih zgreda: dvojni objekt u Masarykovoj 21-23 (1906\/07), zgradu Lustig u Mihanovi\u0107evoj ulici (1910\/11), ku\u0107u Frank na Ma\u017eurani\u0107evu trgu (1912\/13), pala\u010du \u201cSlaveks\u201d na Sva\u010di\u0107evu trgu (1920), zgradu \u201cEksploatacije\u201d na Trgu hrvatskih velikana (1923), te obiteljske vile: Frange\u0161 (1910\/11), Vrbani\u0107 (1911), \u010cepuli\u0107 (1913\/14), Fr\u00f6lich (1919\/20).
Kova\u010di\u0107 je 1920. godine izabran za sveu\u010dili\u0161nog predava\u010da, a 1922. za redovitog profesora na Vi\u0161oj tehni\u010dkoj \u0161koli u Zagrebu. Umro je u Zagrebu 21. listopada 1924. godine.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Muzej grada Zagreba preuzeo je upravljanje zbirkom 1980. godine, a 1994. godine zbirka je ure\u0111ena i otvorena za javnost.<\/p>\n","protected":false},"featured_media":1338,"parent":1073,"menu_order":0,"template":"","meta":{"_locale":"hr","_original_post":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/\/?post_type=exhibition&p=1079"},"categories":[],"tags":[],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/wp-json\/wp\/v2\/exhibition\/1079"}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/wp-json\/wp\/v2\/exhibition"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/exhibition"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/wp-json\/wp\/v2\/exhibition\/1073"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1338"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1079"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1079"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1079"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}