{"id":1075,"date":"2021-10-15T10:26:12","date_gmt":"2021-10-15T10:26:12","guid":{"rendered":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/\/?post_type=exhibition&p=1075"},"modified":"2022-10-24T07:08:29","modified_gmt":"2022-10-24T07:08:29","slug":"zbirka-anke-gvozdanovic","status":"publish","type":"exhibition","link":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/hr\/exhibition\/ambijentalne-zbirke-grada-zagreba\/zbirka-anke-gvozdanovic\/","title":{"rendered":"Zbirka Anke Gvozdanovi\u0107"},"content":{"rendered":"\n

Zbirka Anke Gvozdanovi\u0107 reprezentativna je ambijentalna cjelina, koja svojim ure\u0111enjem dokumentira kulturu \u017eivljenja imu\u0107nijeg gra\u0111anstva u Zagrebu krajem 19. i po\u010detkom 20. stolje\u0107a. Smje\u0161tena je u jednoj od karakteristi\u010dnih gornjogradskih katnica u Visokoj 8, u samoj povijesnoj jezgri Zagreba. Pala\u010da Babo\u010daj-Gvozdanovi\u0107 prvi put se spominje 1809. godine. S dvori\u0161nim krilom na sjevernoj strani i dvori\u0161tem prema ulici podignuta je na novoformiranoj parceli na nekada\u0161njem gradskom bedemu pred kraj 18. ili na samom po\u010detku 19. stolje\u0107a. Tijekom 19. stolje\u0107a kao vlasnici se spominju gradski sudac Nikola Babo\u010daj, lije\u010dnik dr. Ivan Daubachy, obitelj Kamauf te knji\u017eevnik Mirko Bogovi\u0107, a u 20. stolje\u0107u veleposjednik Dragutin pl. Gvozdanovi\u0107 i njegova supruga Anka. Obiteljski grb Gvozdanovi\u0107a nalazi se iznad sredi\u0161njeg balkona na zapadnom pro\u010delju.<\/p>\n\n\n\n\n

\n\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\"Pala\u010da\n\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t<\/div>\n\n\t<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Isto\u010dno krilo prema Visokoj ulici je dogradnja iz 1929.\/30. godine, a sa starim krilom zgrade povezano je ostakljenom verandom. Dogradnju i temeljitu adaptaciju pala\u010de izveo je graditelj Stjepan Ur\u0161i\u0107, te istodobno projektirao i vrt na padini prema Tu\u0161kancu, koji je uveden u hrvatski registar spomenika vrtne arhitekture.<\/p>\n\n\n\n

Ambijentalnu zbirku \u010dini stambeni prostor na katu koji se sastoji od predsoblja, spava\u0107e sobe, niza salona, hodnika, blagovaonice i plesne dvorane. Prostorije su namje\u0161tene i opremljene u duhu neostilova druge polovine 19. stolje\u0107a; namje\u0161taj, oprema i svi detalji unutarnjeg ure\u0111enja iz vremena \u017eivota vlasnice o\u010duvani su u cijelosti. Saloni \u2013 Crni, Crveni, Plavi <\/em>i Zeleni \u2013 <\/em>nazive su dobili prema bojama koje daju osnovni ton ambijentu.<\/p>\n\n\n\n

  • \"\"<\/figure><\/li><\/ul><\/figure>\n\n\n\n

    Garniture namje\u0161taja u Zbirci nose obilje\u017eja neorenesanse (predsoblje, spava\u0107a soba), second empirea <\/em>(Crni salon<\/em>), empirea (Crveni salon<\/em>), rokokoa i stila Luja XVI. (Plavi salon<\/em>), neobaroka (Zeleni salon<\/em>) te neoklasicizma (plesna dvorana). Izuzetak predstavlja namje\u0161taj blagovaonice koji nosi oznake stila dvadesetih godina 20. stolje\u0107a. Izra\u0111en je od crno ula\u0161tene hrastovine, a sastoji se od masivnog stola, 24 stolca presvu\u010dena crnom ko\u017eom, vitrina, kredenca i ugra\u0111ene sofe sa zrcalom.<\/p>\n\n\n\n

    Me\u0111u najvrjednije primjerke namje\u0161taja ubraja se garnitura u Crnom salonu <\/em>od crno ula\u0161tenog drva s inkrustacijama bronce i sedefa. Sastoji se od pisa\u0107eg stola, stolaca i dviju komoda i nosi stilska obilje\u017eja second empirea. <\/em>Opremu istog salona upotpunjuje ormar s intarzijama majstora Nikole Belina s motivima maksimirskih veduta.<\/p>\n\n\n\n

    Opremu plesne dvorane u kojoj su se odr\u017eavali plesovi, koncerti i dru\u0161tveni skupovi \u010dini reprezentativna neoklasicisti\u010dka salonska garnitura s pozlatom i presvlakama od zelenog bar\u0161una te 12 \u201clete\u0107ih stolaca\u201d (chaises volants<\/em>).<\/p>\n\n\n\n

    Interijer Zbirke upotpunjen je velikim brojem ukrasnih i uporabnih predmeta od metala, keramike i stakla prete\u017eito austrijske, njema\u010dke, ma\u0111arske i \u010de\u0161ke provenijencije, koji su nastali u vremenskom rasponu od 18. do 20. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

    Historicisti\u010dki vr\u010d s pladnjem od pozla\u0107enog i posrebrenog bakra, proizveden krajem 19. st. u ju\u017enoj Njema\u010dkoj, te vr\u010d za pivo od srebra i bjelokosti iz istog razdoblja, sredi\u0161nji su ukrasi blagovaonice.<\/p>\n\n\n\n

    U vitrinama su izlo\u017eeni vrijedni primjerci dekorativnog stolnog posu\u0111a i pribora od alpake izra\u0111eni u Austriji (Berndorf, Nowotny) odnosno Njema\u010dkoj (WMF) u 19. stolje\u0107u, te rijetki primjerci engleskog i ruskog srebra. Profinjena i elegantna oprema toaletnog stoli\u0107a s draperijom \u2013 srebrna garnitura za uljep\u0161avanje (doze i plitice za kozmetiku, ru\u010dno zrcalo, \u010detka za kosu, svije\u0107njaci) \u2013 ilustrira karakteristi\u010dan ugo\u0111aj spava\u0107e sobe u duhu kraja 19. i po\u010detka 20. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

    Bijela kerami\u010dka pe\u0107 oblikovana u stilu empirea, porculanski svije\u0107njak u Crvenom salonu<\/em>, te garnitura porculanskih figura na trima staklenim eta\u017eama u Plavom salonu <\/em>djela su meissenske manufakture, a datiraju iz druge polovine 19. stolje\u0107a.
    Vrijedan primjer historicisti\u010dkog \u010de\u0161kog porculana u Crvenom salonu <\/em>predstavlja par oslikanih i pozla\u0107enih vaza, izra\u0111en u B\u0159ezovi (Pirkenhammeru).<\/p>\n\n\n\n

    \u017dardinijera i dvije stolne svjetiljke iz druge polovine 19. stolje\u0107a u Zelenom salonu <\/em>reprezentativni su proizvodi \u010duvene ma\u0111arske manufakture keramike Zsolnay <\/em>u Pe\u010duhu, dok veliki zidni pladanj u hodniku prezentira visoku kvalitetu keramike iz produkcije manufakture Sch\u00fctz <\/em>u Liboju (Celje).<\/p>\n\n\n\n

    Najvrjedniji primjerci stakla u Zbirci Gvozdanovi\u0107 \u2013 lusteri i zrcala od obojenog, odnosno kristalnog stakla \u2013 proizvodi su \u010duvenih venecijanskih radionica na otoku Muranu, a datiraju s kraja 19. stolje\u0107a. Uz brojne staklene predmete iz razdoblja historicizma, u blagovaonici je zastupljeno i nekoliko zanimljivih primjeraka karakteristi\u010dnih bidermajerskih flakona.<\/p>\n\n\n\n

    Me\u0111u rijetkim predmetima u zbirci koji nose obilje\u017eja secesijskog stila isti\u010de se vaza od opalnog iriziraju\u0107eg stakla izra\u0111ena u Be\u010du oko 1910. godine.<\/p>\n\n\n\n

    Zaseban segment unutar Zbirke \u010dine izlo\u017eene fotografije me\u0111u kojima prevladavaju portreti \u010dlanova obitelji vlasnika i njihovih prijatelja, a predstavljaju autenti\u010dna svjedo\u010danstva obiteljske povijesti, duha vremena i stila \u017eivljenja karakteristi\u010dnog za pripadnike zagreba\u010dke dru\u0161tvene elite izme\u0111u dva rata. Dodatna vrijednost pojedinih portreta le\u017ei u \u010dinjenici da kao fotografska ostvarenja dokumentiraju umjetni\u010dke dosege zagreba\u010dke atelijerske fotografije 20-ih i 30-ih godina 20. stolje\u0107a (Foto Tonka <\/em>i Foto Fir\u0161t<\/em>).<\/p>\n\n\n\n

    U Zbirci Gvozdanovi\u0107 zastupljena su i vrijedna djela lijepih umjetnosti \u2013 slike, grafike i skulpture \u2013 me\u0111u kojima se isti\u010du djela hrvatskih slikara poput Nikole Ma\u0161i\u0107a (1852. \u2013 1902.), Mencija Clementa Crn\u010di\u0107a (1865. \u2013 1930.), Sonje Kova\u010di\u0107-Taj\u010devi\u0107 (1894. \u2013 1968.) i Ljube Babi\u0107a (1890. \u2013 1974.). <\/em>S nekima od njih, primjerice slikarom Crn\u010di\u0107em, Gvozdanovi\u0107i su bili povezani prijateljskim vezama i zajedni\u010dkim \u010dlanstvom u presti\u017enom dru\u0161tvu za razbibrigu \u2013 \u010duvenom Klubu Kvak<\/em>. Tako su pored grafika (Kamenita vrata <\/em>i Nina <\/em>) i spomen-portreta Dragutina Gvozdanovi\u0107a u Zbirci izlo\u017eena i manje poznata Crn\u010di\u0107eva grafi\u010dka rje\u0161enja za prigodne diplome spomenutog kluba.<\/p>\n\n\n\n

    Predstavnik hrvatskog realizma Nikola Ma\u0161i\u0107 zastupljen je \u010dak sa sedam slika (Djevoj\u010dica, Vodono\u0161a, Cvije\u0107e u vazi, Napuljski pastir, <\/em>dvije Lova\u010dke mrtve prirode <\/em>te Primorski pejza\u017e<\/em>).<\/em>
    Sonja Kova\u010di\u0107-Taj\u010devi\u0107 naslikala je portret svoje prijateljice Anke Gvozdanovi\u0107 (u Crnom salonu<\/em>) i dva velika portreta supru\u017enika Gvozdanovi\u0107, naru\u010dena za plesnu dvoranu.<\/p>\n\n\n\n

    Reprezentativna historicisti\u010dka slika Seljanka iz okolice Zadra <\/em>djelo je poznatog talijanskog slikara Antonia Zuccara (1825. \u2013 1892.), dok primjere be\u010dkog akademizma predstavljaju slike Par na ljulja\u010dki<\/em>i Gozba <\/em>Karla Schweningera ml. (1854. \u2013 1903.).<\/p>\n\n\n\n

    Pala\u010da Gvozdanovi\u0107 imala je zna\u010dajnu ulogu u dru\u0161tvenom \u017eivotu Zagreba izme\u0111u dva rata (1919. \u2013 1940.), osobito kao prostor gdje su se na tzv. kvaka\u010dkim ve\u010derama <\/em>okupljali ugledni Zagrep\u010dani, \u010dlanovi kluba Kvak <\/em>koji je djelovao od 1879. do 1945. godine. Tako\u0111er, 20-ih i 30-ih godina 20. stolje\u0107a u pala\u010di u Visokoj 8 odr\u017eavali su se domjenci, koncerti, plesovi i vrtne zabave, a redoviti gosti u domu Gvozdanovi\u0107evih bili su slikar Menci Clement Crn\u010di\u0107, dirigent Nikola Faller (1862. \u2013 1938.), arhitekt i organizator glazbenog \u017eivota Josip Vanca\u0161 (1859. \u2013 1932.), arhitekt Martin Pilar (1861. \u2013 1942.), pravnik i politi\u010dar grof Miroslav Kulmer ml. (1860. \u2013 1943.), stomatolog i filmski autor Maksimilijan Paspa (1896. \u2013 1961.) i drugi.
    Zbirka Anke Gvozdanovi\u0107, koja od 1967. djeluje pod upravom Muzeja za umjetnost i obrt, kao sa\u010duvani cjeloviti povijesni ambijent nezaobilazna je sastavnica kulturne povijesti Zagreba, ali i njegove sada\u0161njosti.<\/p>\n\n\n\n

    Anka Gvozdanovi\u0107 ro\u0111. Busch (Budimpe\u0161ta, 1887. \u2013 Zagreb, 1968.) zapo\u010dela je \u0161kolovanje u Zagrebu, a nastavila na Konzervatoriju u Budimpe\u0161ti; studij je s izvrsnim uspjehom zavr\u0161ila 1908. kod profesora Tomke, u\u010denika Franza Liszta. Po povratku u Zagreb \u010desto je javno nastupala kao pijanistica. Nakon udaje za Dragutina Gvozdanovi\u0107a 1919. godine doselila je u pala\u010du u Visokoj 8, preuredila je te u njoj godinama organizirala intenzivan dru\u0161tveni \u017eivot i prire\u0111ivala privatne klavirske koncerte. Pala\u010du s cjelovitom opremom, koju je o\u010duvala kao svojevrstan privatni muzej, darovala je Gradu Zagrebu 1966. godine pod uvjetom da upravljanje Zbirkom preuzme Muzej za umjetnost i obrt.<\/p>\n\n\n\n

    Dragutin pl. Gvozdanovi\u0107 Grabarski (Pe\u010duh, 1851. \u2013 Zagreb, 1926.) bio je potomak vojni\u010dke plemi\u0107ke obitelji koja se iz Hrvatskog primorja doselila u \u017dumberak. Najugledniji njegovi preci bili su podmar\u0161al Vid pl. Gvozdanovi\u0107 (1738. \u2013 1802.) i general-bojnik Karlo Pavao pl. Gvozdanovi\u0107 (1763. \u2013 1817.), vitezovi reda Marije Terezije, te Atanazije pl. Gvozdanovi\u0107 (1743. \u2013 1806.), doktor filozofije i teologije, generalni vikar grkokatoli\u010dke Kri\u017eeva\u010dke biskupije. Dragutin je diplomirao pravo u Be\u010du. Aktivno je sudjelovao u radu Hrv. slav. gospodarskog dru\u0161tva u Zagrebu. Vi\u0161e od 40 godina bio je \u010dlan Kluba Kvak i nosio nadimak Kvakica.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Zbirka Anke Gvozdanovi\u0107 u Visokoj ulici u Zagrebu sa\u010duvana je kao autenti\u010dna povijesna cjelina.<\/p>\n","protected":false},"featured_media":0,"parent":1073,"menu_order":0,"template":"","meta":{"_locale":"hr","_original_post":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/\/?post_type=exhibition&p=1075"},"categories":[],"tags":[],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/wp-json\/wp\/v2\/exhibition\/1075"}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/wp-json\/wp\/v2\/exhibition"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/exhibition"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/wp-json\/wp\/v2\/exhibition\/1073"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1075"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1075"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekultura-test.cdu.gov.hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1075"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}