Moji podaci

Svako korištenje portala Hrvatska kulturna baština podliježe niže navedenim uvjetima.

Autorska i srodna prava

Sva prava nad svim objavljenim sadržajima na portalu „Hrvatska kulturna baština“, koji uključuju, no nisu ograničeni na slike, tekstove i softver, pridržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07), kao vlastita intelektualna tvorevina, zaštićena je i baza podataka s obzirom na izbor i raspored sadržaja na portalu.

Uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštivanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.
Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.
Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.


Točnost i pouzdanost podataka

Ministarstvo kulture i medija će uložiti razuman napor kako bi se na navedenom portalu našli provjereni i točni podaci, ali ne može biti odgovorno za njihovu točnost i potpunost. Svi korisnici koji pristupaju portalu „Hrvatska kulturna baština“ koriste njegov sadržaj na vlastitu odgovornost. Ministarstvo kulture i medija neće biti odgovorno ni za kakve izravne, slučajne, posljedične, neizravne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti korištenja portala eKultura ili zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njenom sadržaju.
Ovaj portal sadrži informacije treće strane i veze do drugih mrežnih stranica nad kojima Ministarstvo kulture i medija nema kontrolu. Ministarstvo kulture i medija nije odgovorno za točnost ili bilo koji drugi aspekt takvih informacija i ne preuzima nikakvu odgovornost za takve informacije. Ministarstvo kulture i medija zadržava pravo izmjene sadržaja ovog portala na bilo koji način, u bilo kojem trenutku i iz bilo kojeg razloga i neće biti odgovorno ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih promjena.

Zaštita privatnosti


Ministarstvo kulture i medija poštuje privatnost posjetitelja portala eKultura i prikupljat će samo osobne podatke kao što su ime, adresa, telefonski broj ili e-mail adresa korisnika kada ih oni dobrovoljno dostave. Ti podaci bit će korišteni isključivo kako bi se udovoljilo pojedinačnim zahtjevima za informacijama te kako bi se na temelju njih, boljim razumijevanjem potreba korisnika, unaprijedili sadržaji i usluge portala eKultura. Ti podaci neće biti prodavani niti korišteni, niti će biti prenošeni trećoj strani bez pristanka korisnika. Svaka promjena u politici privatnosti bit će objavljena na ovom portalu.

Zatvori
API: uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštovanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.

Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.

Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.

Zatvori
Pretražite portal

Sakralni svijet Banovine, Pokuplja i Moslavine

Podijelite na

FacebookLinkedInTwitterWhatsAppEmail

Fotografska baza orguljaške baštine Hrvatske obuhvaća ukupno 5462 fotografije, a nastala je tijekom akcije „Zaštita glazbenog instrumentarija“  koju je od 1972. do 1975. godine provodio tadašnji Republički zavod za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu. Voditelj akcije bio je muzikolog i organolog Ladislav Šaban, a ostali članovi radnog tima bili su konzervatori Anđela Horvat i Ferdinand Meder, organološki stručnjaci Božidar Grga i Emin Armano, predstavnik Nadbiskupskog duhovnog stola Izak Špralja te fotodokumentarist Nino Vranić. Povremeni suradnici u akciji bili su prosvjetari Krešimir Galin i Anđelko Hajdić te akademski slikar i fotograf Igor Nikolić. 

Orgulje su jedno od najsloženijih glazbala s tipkama i ovisno o veličini opsežu od jedne pa čak do šest ili sedam klavijatura. Klavijature po kojima se svira rukama nazivaju se manualima, dok se one nožne nazivaju pedalima. Međutim, budući da se zvuk na orguljama obrazuje na način da se pritiskom tipke na klavijaturi dovodi zrak iz mijeha u svirale, koje su različite građe i veličine, orgulje svrstavamo u grupu puhačkih glazbala. Štoviše, s obzirom na to da primjenom registara mogu oponašati sve boje orkestralnih glazbala i ljudskih glasova, orgulje se simbolički nazivaju kraljicom instrumenata. One nisu stalno orkestralno glazbalo, nego se najčešće primjenjuju kao solistički instrument, posebice tijekom bogoslužja.

Orgulje su primarno glazbeni instrument i njihov je akustički, zvučni i glazbeni izričaj od presudne važnosti. Međutim, prošlost nas uči kako je graditelj orgulja, ma bio on utjelovljen u jednoj jedinoj osobi ili u više njih, veliku pažnju polagao ne samo na njihov zvuk već i na njihovu vanjštinu, ures, štoviše i na njihovo što primjerenije sjedinjenje s cjelokupnim crkvenim interijerom. Orguljaška su kućišta stoga uglavnom konstanta, dok je njihova instrumentalna ponutrica tijekom stoljeća podložna popravcima i restauracijama.

Konzervatorski fotografski fond Banovine obuhvaća oko 4700 fotografija od kojih najstariji primjerci potječu iz sredine 19. stoljeća i kazuju ponajprije o prostornom obuhvatu pojedinih gradova u to vrijeme te njihovim gospodarskim i kulturnim dometima pod kapom Austro-Ugarske Monarhije, dok najmlađi, poratni, padaju u sam konac 20. stoljeća kada u povijesnom kontekstu otpočinje mirno doba mlade hrvatske države, a u fotografsko-tehnološkom pogledu smjena analogne fotografije digitalnom.

Konzervatorski fotografski fond Banovine i Moslavine referira se na geografski širok prostor Sisačko-moslavačke županije s brojnim nestalim i preživjelim starim gradovima i naseljima i još brojnijim urbanim ili seoskim zdanjima profanog i sakralnog graditeljstva. U ovom krajoliku s magličastim vodenim tokovima i hrastovim lugovima, s palirima, bratancima, drvotesarima i cifrarima, s plovećim i usidrenim korabljama, s urešenim ornamentima, sirnicama i rodinim gnijezdima, ne možemo a ne oćutjeti ono što su dišući s ovim podnebljem zabilježili Slavko Striegl, Matko Peić, Ivan Antolčić, Branko Čačić i Davor Salopek – obilježja naših korijena i praslavenskih zakarpatskih početaka.

Izvor: Fototeka Ministarstva kulture i medija