Moji podaci

Svako korištenje portala Hrvatska kulturna baština podliježe niže navedenim uvjetima.

Autorska i srodna prava

Sva prava nad svim objavljenim sadržajima na portalu „Hrvatska kulturna baština“, koji uključuju, no nisu ograničeni na slike, tekstove i softver, pridržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07), kao vlastita intelektualna tvorevina, zaštićena je i baza podataka s obzirom na izbor i raspored sadržaja na portalu.

Uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštivanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.
Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.
Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.


Točnost i pouzdanost podataka

Ministarstvo kulture i medija će uložiti razuman napor kako bi se na navedenom portalu našli provjereni i točni podaci, ali ne može biti odgovorno za njihovu točnost i potpunost. Svi korisnici koji pristupaju portalu „Hrvatska kulturna baština“ koriste njegov sadržaj na vlastitu odgovornost. Ministarstvo kulture i medija neće biti odgovorno ni za kakve izravne, slučajne, posljedične, neizravne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti korištenja portala eKultura ili zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njenom sadržaju.
Ovaj portal sadrži informacije treće strane i veze do drugih mrežnih stranica nad kojima Ministarstvo kulture i medija nema kontrolu. Ministarstvo kulture i medija nije odgovorno za točnost ili bilo koji drugi aspekt takvih informacija i ne preuzima nikakvu odgovornost za takve informacije. Ministarstvo kulture i medija zadržava pravo izmjene sadržaja ovog portala na bilo koji način, u bilo kojem trenutku i iz bilo kojeg razloga i neće biti odgovorno ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih promjena.

Zaštita privatnosti


Ministarstvo kulture i medija poštuje privatnost posjetitelja portala eKultura i prikupljat će samo osobne podatke kao što su ime, adresa, telefonski broj ili e-mail adresa korisnika kada ih oni dobrovoljno dostave. Ti podaci bit će korišteni isključivo kako bi se udovoljilo pojedinačnim zahtjevima za informacijama te kako bi se na temelju njih, boljim razumijevanjem potreba korisnika, unaprijedili sadržaji i usluge portala eKultura. Ti podaci neće biti prodavani niti korišteni, niti će biti prenošeni trećoj strani bez pristanka korisnika. Svaka promjena u politici privatnosti bit će objavljena na ovom portalu.

Zatvori
API: uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštovanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.

Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.

Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.

Zatvori
Pretražite portal

Hrvatska Kostajnica

Hrvatska Kostajnica - Franjevačka zbirka, lapidarij

Hrvatska Kostajnica (prije Kostajnica), grad na Banovini, 34 km jugoistočno od Petrinje, Sisačko-moslavačka županija; 1439 st. (2021). Leži na lijevoj obali Une, na 110 m apsolutne visine, nasuprot Bosanskoj Kostajnici. U Domovinskome ratu razrušene su župna crkva sv. Nikole s bočnim kapelama (1771) i kasnobaroknim oltarima, crkva sv. Antuna Padovanskoga (1729–46; obnovljena do 1998) i gotička kapela sv. Ane, obnovljena 1720. Tekstilna (donje rublje), kožarska (obuća) i drvna industrija; tiskarstvo. – Prvi se put spominje 1258. u ispravi hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. kao posjed Costonicha, a 1440. kao utvrda (castellum Kosstanicza) u ispravi kraljice Elizabete. Od 1395. do 1528. Kostajnica je petnaest puta promijenila vlasnike, među kojima su bili Arlandi iz obitelji Aka, Frankapani, Bevenjudi, Ostrožinski i Vuk Branković. Od 1528. do 1566. vlasnik grada bila je obitelj Zrinski. God. 1556. Kostajnicu je osvojio Malkoč-beg, već 1562. postala je središte istoimene nahije, 1578. kapetanije, a potkraj XVI. ili na početku XVII. st. kadiluka. Pod osmanskom vlašću ostala je do 1687. Nakon oslobođenja, ušla je najprije u sastav Banske krajine (1689–1809), potom Napoleonovih Ilirskih pokrajina (1809–15) te Vojne krajine (1815–81). Od 1881. do 1918. bila je dio Zagrebačke županije, a od 1918. do 1941. sjedište istoimenoga kotara. Za vrijeme Domovinskog rata napadana je od srpnja 1991. Evakuirana je i branjena do polovice rujna 1991., kada je okupirana. Oslobođena je u kolovozu 1995. Integracija gradskog područja na desnoj obali Une (utvrda Stari grad) dovršena je 2002. s otvaranjem mosta i graničnog prijelaza prema BiH (razgraničenje na ovom sektoru povremeno osporavaju vlasti BiH i Republike Srpske). Izvor: https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26404