Moji podaci

Svako korištenje portala Hrvatska kulturna baština podliježe niže navedenim uvjetima.

Autorska i srodna prava

Sva prava nad svim objavljenim sadržajima na portalu „Hrvatska kulturna baština“, koji uključuju, no nisu ograničeni na slike, tekstove i softver, pridržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07), kao vlastita intelektualna tvorevina, zaštićena je i baza podataka s obzirom na izbor i raspored sadržaja na portalu.

Uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštivanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.
Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.
Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.


Točnost i pouzdanost podataka

Ministarstvo kulture i medija će uložiti razuman napor kako bi se na navedenom portalu našli provjereni i točni podaci, ali ne može biti odgovorno za njihovu točnost i potpunost. Svi korisnici koji pristupaju portalu „Hrvatska kulturna baština“ koriste njegov sadržaj na vlastitu odgovornost. Ministarstvo kulture i medija neće biti odgovorno ni za kakve izravne, slučajne, posljedične, neizravne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti korištenja portala eKultura ili zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njenom sadržaju.
Ovaj portal sadrži informacije treće strane i veze do drugih mrežnih stranica nad kojima Ministarstvo kulture i medija nema kontrolu. Ministarstvo kulture i medija nije odgovorno za točnost ili bilo koji drugi aspekt takvih informacija i ne preuzima nikakvu odgovornost za takve informacije. Ministarstvo kulture i medija zadržava pravo izmjene sadržaja ovog portala na bilo koji način, u bilo kojem trenutku i iz bilo kojeg razloga i neće biti odgovorno ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih promjena.

Zaštita privatnosti


Ministarstvo kulture i medija poštuje privatnost posjetitelja portala eKultura i prikupljat će samo osobne podatke kao što su ime, adresa, telefonski broj ili e-mail adresa korisnika kada ih oni dobrovoljno dostave. Ti podaci bit će korišteni isključivo kako bi se udovoljilo pojedinačnim zahtjevima za informacijama te kako bi se na temelju njih, boljim razumijevanjem potreba korisnika, unaprijedili sadržaji i usluge portala eKultura. Ti podaci neće biti prodavani niti korišteni, niti će biti prenošeni trećoj strani bez pristanka korisnika. Svaka promjena u politici privatnosti bit će objavljena na ovom portalu.

Zatvori
API: uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštovanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.

Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.

Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.

Zatvori
Pretražite portal

Glina

Glina - Župna crkva, interijer - pogled na svetište; sine nomine et dana

Glina, grad na Banovini, 22 km jugozapadno od Petrinje odnosno 35 km od Siska; 4028 st. (2021). Leži u području utoka rijeke Maje u Glinu, na 113 m visine, uz cestu Karlovac–Glina–Dvor–Novi Grad (BiH). Prehrambena (dječja hrana i dr.), tekstilna (predionica pamuka, športska odjeća), drvna i građevinska industrija. Jezgra naselja ima pravilne ukrižene ulice s parkom na središnjem trgu i niz skladnih kuća iz doba klasicizma. Kasnobarokno-klasicističku crkvu sv. Ivana Nepomuka gradio je 1824–27. Bartol Felbinger; srušena u Domovinskom ratu 1991. – Područje Gline nalazilo se u srednjovjekovnoj Gorskoj županiji. U povijesnim izvorima prvi se put spominje u ispravama hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II. 1209. i 1211. kao područje uz rijeku Glinu (fluvium Glina). Glinjani se spominju 1242. u ispravi hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV., a sama Glina 1284. u svezi s prodajom nekog posjeda u njoj. Srednjovjekovno naselje najvjerojatnije se nalazilo 5 do 6 km nizvodno od današnjega grada. Za osmanske vlasti (1563–93) naselje je bilo napušteno. Nakon oslobođenja, Glina je priključena Banskoj krajini. Njezino suvremeno urbano oblikovanje započelo je 1735–36., kada se gradi zemljana utvrda bastionskog tipa, uz koju je ubrzo nastalo novo naselje. God. 1737. u Glini je zasjedao Hrvatski sabor. Do 1745. bila je središte Glinske kapetanije, a od 1750. sjedište I. banske pukovnije. U drugoj polovici XVIII. st. bila je glavno vojno i kulturno središte Banske krajine. Od 1809–15. u sastavu je Napoleonovih Ilirskih pokrajina, 1815–81. u sastavu Vojne krajine i od 1881. u sastavu civilne Hrvatske. Naselje je za II. svjetskoga rata teško stradalo; u proljeće i ljeto 1941. ustaše su pobile više stotina Srba, a tijekom 1942–43. vođene su teške borbe za mjesto. U početku agresije na Hrvatsku 1991. Glinu su okupirale srpske snage. Oslobođena je u kolovozu 1995. Potkraj 2020. grad i okolica teško su stradali u razornom potresu.

izvor: https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=22301