Moji podaci

Svako korištenje portala Hrvatska kulturna baština podliježe niže navedenim uvjetima.

Autorska i srodna prava

Sva prava nad svim objavljenim sadržajima na portalu „Hrvatska kulturna baština“, koji uključuju, no nisu ograničeni na slike, tekstove i softver, pridržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07), kao vlastita intelektualna tvorevina, zaštićena je i baza podataka s obzirom na izbor i raspored sadržaja na portalu.

Uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštivanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.
Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.
Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.


Točnost i pouzdanost podataka

Ministarstvo kulture i medija će uložiti razuman napor kako bi se na navedenom portalu našli provjereni i točni podaci, ali ne može biti odgovorno za njihovu točnost i potpunost. Svi korisnici koji pristupaju portalu „Hrvatska kulturna baština“ koriste njegov sadržaj na vlastitu odgovornost. Ministarstvo kulture i medija neće biti odgovorno ni za kakve izravne, slučajne, posljedične, neizravne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti korištenja portala eKultura ili zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njenom sadržaju.
Ovaj portal sadrži informacije treće strane i veze do drugih mrežnih stranica nad kojima Ministarstvo kulture i medija nema kontrolu. Ministarstvo kulture i medija nije odgovorno za točnost ili bilo koji drugi aspekt takvih informacija i ne preuzima nikakvu odgovornost za takve informacije. Ministarstvo kulture i medija zadržava pravo izmjene sadržaja ovog portala na bilo koji način, u bilo kojem trenutku i iz bilo kojeg razloga i neće biti odgovorno ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih promjena.

Zaštita privatnosti


Ministarstvo kulture i medija poštuje privatnost posjetitelja portala eKultura i prikupljat će samo osobne podatke kao što su ime, adresa, telefonski broj ili e-mail adresa korisnika kada ih oni dobrovoljno dostave. Ti podaci bit će korišteni isključivo kako bi se udovoljilo pojedinačnim zahtjevima za informacijama te kako bi se na temelju njih, boljim razumijevanjem potreba korisnika, unaprijedili sadržaji i usluge portala eKultura. Ti podaci neće biti prodavani niti korišteni, niti će biti prenošeni trećoj strani bez pristanka korisnika. Svaka promjena u politici privatnosti bit će objavljena na ovom portalu.

Zatvori
API: uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštovanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.

Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.

Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.

Zatvori
Pretražite portal

Hrvatska Kostajnica_

Hrvatska Kostajnica, grad i središte gradskog upravnog područja u Sisačko-moslavačkoj županiji, Banovina, smještena je na lijevoj obali Une, 48 km jugoistočno od Siska. Grad ima 2127, a gradsko upravno područje 2756 stanovnika (2011). Prvi se put spominje 1258. u ispravi Bele IV. (Costonicha) Srednjovjekovna tvrđa postoji od XV. stoljeća (castellum Kosstanicza). U XV. i prvoj polovini XVI. stoljeća u posjedu hrvatskih velikaških obitelji Frankapana i Zrinskih. Pod osmanskom vlašću (od 1556) postaje snažno pogranično uporište i sjedište kapetanije (od 1578).
Nakon oslobođenja od Turaka 1687. uključena je u sastav Banske krajine kao središte njezine najvažnije Kostajničke kapetanije (1689–1809), pa u Napoleonove Ilirske provincije (1809–15) i Vojne krajine (1815–81). Poslije 1918. sjedište je istoimenoga kotara. U gradu je razvijeno stočarstvo i drvna industrija. Stradala je u Domovinskom ratu (1991). Ostaci barokne utvrde te crkve i samostana, kao i stambene zgrade i gospodarstvo, obnavljaju se nakon oslobađanja (kolovoz 1995).

Izvor: Proleksis enciklopedija online – Hrvatska Kostajnica
https://proleksis.lzmk.hr/27200/

Stari grad Kostajnica

Stari grad Kostajnica sagrađen je na otoku što su ga činile Una i Unica i štitio je podgrađe koje je bilo izgrađeno na sjevernoj strani rijeke. Prvi puta se spominje 1420. g. Na jugu je okrugli bastion dok je na zapadu peterokutna, a na sjeveru najstarija četverokutna kula. Izgrađen je u obliku peterokuta na kamenim temeljima s ulazom na istočnoj strani. Stari grad Kostajnica jedan je od najznačajnijih utvrđenih srednjevjekovnih gradova u Hrvatskoj. Rijedak je primjer relativno dobro sačuvanog utvrđenja na isturenom otvorenom položaju na otoku rijeke. Ima veliku povijesnu i arhitektonsku vrijednost.

Izvor: Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Stari grad Kostajnica
https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-4414

Stari grad Kostajnica
Dostupno na: https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-4414 (Preuzeto: 20.11.2022.)

Crkva i samostan sv. Antuna Padovanskog

Crkva i samostan sv. Antuna Padovanskog na istaknutom su položaju u središtu povijesne jezgre Hrvatske Kostajnice, nasuprot starom gradu i povijesnom prijelazu rijeke Une. Crkva svojim pročeljem zajedno s raskršćem cesta i mostom oblikuje središte stare Kostajnice. Barokni kompleks čini jednobrodna dvoranska crkva i jednokatno samostansko krilo koje se okomito nadovezuje na crkvu i to u ravnini svetišta i sakristije. Kompleks je oštećen u Dom. ratu, a 1997. g. započinje obnova, pri čemu je vođeno računa o što većem poštivanju i očuvanju njegove izvorne konstrukcije i materijala. Obnavljanje je završeno 2003. g.

Izvor: Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Crkva i samostan sv. Antuna Padovanskog
https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-2790

Crkva i samostan sv. Antuna Padovanskog
Dostupno na: https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-2790 (Preuzeto: 20.11.2022.)