Moji podaci

Svako korištenje portala Hrvatska kulturna baština podliježe niže navedenim uvjetima.

Autorska i srodna prava

Sva prava nad svim objavljenim sadržajima na portalu „Hrvatska kulturna baština“, koji uključuju, no nisu ograničeni na slike, tekstove i softver, pridržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07), kao vlastita intelektualna tvorevina, zaštićena je i baza podataka s obzirom na izbor i raspored sadržaja na portalu.

Uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštivanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.
Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.
Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.


Točnost i pouzdanost podataka

Ministarstvo kulture i medija će uložiti razuman napor kako bi se na navedenom portalu našli provjereni i točni podaci, ali ne može biti odgovorno za njihovu točnost i potpunost. Svi korisnici koji pristupaju portalu „Hrvatska kulturna baština“ koriste njegov sadržaj na vlastitu odgovornost. Ministarstvo kulture i medija neće biti odgovorno ni za kakve izravne, slučajne, posljedične, neizravne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti korištenja portala eKultura ili zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njenom sadržaju.
Ovaj portal sadrži informacije treće strane i veze do drugih mrežnih stranica nad kojima Ministarstvo kulture i medija nema kontrolu. Ministarstvo kulture i medija nije odgovorno za točnost ili bilo koji drugi aspekt takvih informacija i ne preuzima nikakvu odgovornost za takve informacije. Ministarstvo kulture i medija zadržava pravo izmjene sadržaja ovog portala na bilo koji način, u bilo kojem trenutku i iz bilo kojeg razloga i neće biti odgovorno ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih promjena.

Zaštita privatnosti


Ministarstvo kulture i medija poštuje privatnost posjetitelja portala eKultura i prikupljat će samo osobne podatke kao što su ime, adresa, telefonski broj ili e-mail adresa korisnika kada ih oni dobrovoljno dostave. Ti podaci bit će korišteni isključivo kako bi se udovoljilo pojedinačnim zahtjevima za informacijama te kako bi se na temelju njih, boljim razumijevanjem potreba korisnika, unaprijedili sadržaji i usluge portala eKultura. Ti podaci neće biti prodavani niti korišteni, niti će biti prenošeni trećoj strani bez pristanka korisnika. Svaka promjena u politici privatnosti bit će objavljena na ovom portalu.

Zatvori
API: uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštovanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.

Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.

Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.

Zatvori
Pretražite portal

Glina_

Glina, grad i središte gradskog upravnog područja u Sisačko-moslavačkoj županiji, Banovina, smjestila se na desnoj obali rijeke Gline kod ušća Maje. Grad ima 4680 stanovnika, a gradsko upravno područje 9283 stanovnika (2011). Nalazi se uz željezničku prugu Karlovac–Sisak, cestovno je raskrižje. Prvi spomen grada datira 1205. godine. U srednjem vijeku sjedište je hrvatskih rodova Hajtića, Klasnića, Perekovića, Tkalčevića, Turkovića i dr. Turci je zauzimaju 1563. i spaljuju prilikom povlačenja nakon bitke kod Siska 1593. Tijekom XVII. stoljeća nastaje (na današnjem mjestu) novo naselje. Godine 1750. uključena je u sastav Vojne krajine; sjedište I. banske (glinske) pukovnije i vojno središte Banske krajine, u čijem sastavu ostaje do razvojačenja 1881. Iz 1737. potječe utvrda tlocrtna oblika osmerokutne zvijezde, a naselje se prema ortogonalnoj shemi formira izvan tvrđave. U gradu se nalazi klasicistička crkva sv. Ivana Nepomuka (prvotno sagrađena u razdoblju od 1824.–1827.godine, pod okom Bartola Felbingera; srušena je za vrijeme srpske agresije 1991, a nova je izgrađena 2000. godine). U II. svjetskom ratu ustaše su 1941. počinile masovne zločine nad srpskim stanovništvom. Za Domovinskog rata okupirana (1991) te je rezultiralo stradanjem i progonom Hrvata, oslobođena je u kolovozu 1995.

Izvor: Proleksis enciklopedija online – Glina
https://proleksis.lzmk.hr/23693/

Memorijalno mjesto crkve sv. Ivana Nepomuka

Župna crkva sv. Ivana Nepomuka bila je smještena na glavnom gradskom trgu u Glini. Građena je od 1824. do 1827.g. Glavni pokrovitelj gradnje župne crkve bio je austrijski car Franjo, koji je crkvi darovao i orgulje. Klasicistička jednobrodna građevina. Imala je zaobljeno svetište, uz koje je sakristija, a iz glavnog pročelja izdizao se zvonik. U unutrašnjosti crkve nalazila se propovjedaonica, krstionica, klupe, orgulje iz 19.st., kasnobarokni relikvijar sv. Ivana Nepomuka i kalež. Crkva je imala je arhitektonsku i visoku urbanističku, memorijalnu i povijesnu vrijednost zbog smještaja na glavnom trgu. Tijekom Domovinskog rata srušena je do temelja. Prezentirani su ostaci crkve te izvorna vrata.

Izvor: Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Memorijalno mjesto crkve sv. Ivana Nepomuka
https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-4400

Memorijalno mjesto crkve sv. Ivana Nepomuka
Dostupno na: https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-4400 (Preuzeto: 20.11.2022.)

Memorijalno mjesto stradanja civilnih žrtava u parohijskoj crkvi Roždenstva Presvete Bogorodice sa spomenikom Antuna Augustinčića

Pravoslavna parohijska crkva Roždenstva Presvete Bogorodice iz 1827. godine srušena je za vrijeme Drugoga svjetskog rata. U crkvi je, prema utvrđenim znanstvenim spoznajama, tijekom srpnja 1941. izvršeno nasilje nad civilnim srpskim stanovništvom s područja Banovine. Na mjestu nekadašnje pravoslavne crkve sagrađen je 1969. godine Spomen dom. Nakon “Oluje”, 1995. godine Spomen dom preimenovan je u Hrvatski dom u kojem se danas nalazi „Knjižnica i čitaonica Glina“. Spomenik Antuna Augustinčića „Majka i dijete“ nalazi se na parteru ispred Hrvatskog doma u Glini. Spomenik izveden u bronci postavljen je 1969. g., a predstavlja slobodnostojeću monumentalnu skulpturu majke koja na koljenu pridržava dijete. Memorijalno mjesto pravoslavne crkve Roždenstva Presvete Bogorodice sa spomenikom „Majka i dijete“ Antuna Augustinčića tvore nedjeljivu cjelinu koja imaju veliku povijesnu, memorijalnu i umjetničku vrijednost.

Izvor: Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Memorijalno mjesto stradanja civilnih žrtava u parohijskoj crkvi Roždenstva Presvete Bogorodice sa spomenikom Antuna Augustinčića
https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-7077

Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Memorijalno mjesto stradanja civilnih žrtava u parohijskoj crkvi Roždenstva Presvete Bogorodice sa spomenikom Antuna Augustinčića
Dostupno na: https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-7077 (Preuzeto: 20.11.2022.)