Moji podaci

Svako korištenje portala Hrvatska kulturna baština podliježe niže navedenim uvjetima.

Autorska i srodna prava

Sva prava nad svim objavljenim sadržajima na portalu „Hrvatska kulturna baština“, koji uključuju, no nisu ograničeni na slike, tekstove i softver, pridržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07), kao vlastita intelektualna tvorevina, zaštićena je i baza podataka s obzirom na izbor i raspored sadržaja na portalu.

Uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštivanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.
Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.
Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.


Točnost i pouzdanost podataka

Ministarstvo kulture i medija će uložiti razuman napor kako bi se na navedenom portalu našli provjereni i točni podaci, ali ne može biti odgovorno za njihovu točnost i potpunost. Svi korisnici koji pristupaju portalu „Hrvatska kulturna baština“ koriste njegov sadržaj na vlastitu odgovornost. Ministarstvo kulture i medija neće biti odgovorno ni za kakve izravne, slučajne, posljedične, neizravne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti korištenja portala eKultura ili zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njenom sadržaju.
Ovaj portal sadrži informacije treće strane i veze do drugih mrežnih stranica nad kojima Ministarstvo kulture i medija nema kontrolu. Ministarstvo kulture i medija nije odgovorno za točnost ili bilo koji drugi aspekt takvih informacija i ne preuzima nikakvu odgovornost za takve informacije. Ministarstvo kulture i medija zadržava pravo izmjene sadržaja ovog portala na bilo koji način, u bilo kojem trenutku i iz bilo kojeg razloga i neće biti odgovorno ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih promjena.

Zaštita privatnosti


Ministarstvo kulture i medija poštuje privatnost posjetitelja portala eKultura i prikupljat će samo osobne podatke kao što su ime, adresa, telefonski broj ili e-mail adresa korisnika kada ih oni dobrovoljno dostave. Ti podaci bit će korišteni isključivo kako bi se udovoljilo pojedinačnim zahtjevima za informacijama te kako bi se na temelju njih, boljim razumijevanjem potreba korisnika, unaprijedili sadržaji i usluge portala eKultura. Ti podaci neće biti prodavani niti korišteni, niti će biti prenošeni trećoj strani bez pristanka korisnika. Svaka promjena u politici privatnosti bit će objavljena na ovom portalu.

Zatvori
API: uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštovanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.

Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.

Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.

Zatvori
Pretražite portal

Kutina_

Kutina, grad i središte gradskog upravnog područja u Sisačko-moslavačkoj županiji, Moslavina, smjestila se na jugoistočnim padinama Moslavačke gore. Grad ima 13 735, a gradsko upravno područje 22 760 stanovnika (2011). Grad se nalazi uz autocestu Zagreb–Lipovac i željezničku prugu Zagreb–Vinkovci. Najstariji tragovi naselja potječu iz rimskoga razdoblja. Kao župa spominje se od 1334. U srednjem vijeku važno je prometno sjecište i trgovište. Za vrijeme osmanskih prodora opasana je bedemima (utvrde Blodyn i Kutinjac grad). U XVIII. stoljeću postaje vlasništvom velikaške obitelji Erdődy. Od XX. stoljeća razvija se u snažno gospodarsko središte Moslavine (nafta, zemni plin). Rodno mjesto, među ostalim, teologa i rektora Zagrebačkoga sveučilišta dr. Gustava Barona, glumca Drage Krče, književnice Dubravke Ugrešić i književnika Sime Mraovića.

Izvor: Proleksis enciklopedija online – Kutina
https://proleksis.lzmk.hr/33321/

Dvorac Erdödy

Dvorac Erdődy, danas Muzej Moslavine, smješten je u središtu grada, na Trgu kralja Tomislava 13 unutar djelomice sačuvanog nekadašnjeg perivoja. Najstariji srednji dio dvorca sagrađen je u baroknom stilu u 18. st. U to vrijeme dvorac je bio dio kompleksa od 15-ak objekata pravilno raspoređenih uz glavni put među kojima su se nalazile gospodarske zgrade. Današnji oblik dobio je krajem 19. s. kada je u duhu historicizma 1895. g. prigrađeno sjeverno i južno krilo čime dobiva tlocrt H. Visoka prizemnica s podrumom i potkrovljem. Natkrivena je dvostrešnim krovištem s crijepom. Izvorno je barokna građevina na kojoj je danas dominantna druga historicistička faza. Jedan je od najznačajnijih objekata iz tog razdoblja.

Izvor: Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Dvorac Erdödy
https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-2758

Dvorac Erdödy
Dostupno na: https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-2758 (Preuzeto: 20.11.2022.)
Kutina - Župna crkva Blažene Djevice Marije Snježne - Detalj prospekta - pogled odozdo. Za sviraonikom prof. Ladislav Šaban

Crkva sv. Marije Snježne

Crkva je smještena na uzvisini, ima istaknut položaj na slici grada, okružena je cinktorom unutar kojeg je uređen vrt, a u neposrednoj blizini smješteno je groblje. Gradnja crkve započeta je u prvoj polovici 18. st. Na njenom mjestu je stajala srednjovjekovna gotička crkva. Crkva je jednobrodna građevina pravokutnog tlocrta s užim svetištem zaključenim polukružnom apsidom, s južne strane smještena je sakristija, sa sjeverne jedan pravokutan prostor. Pred zapadnim pročeljem podignut je zvonik, krovište je dvostrešno prekriveno crijepom. Jedna je od najraskošnijih i najkompletnije sačuvanih crkava baroknog razdoblja na području Moslavine.

Izvor: Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Crkva sv. Marije Snježne
https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-1925

Crkva sv. Marije Snježne
Dostupno na: https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-1925 (Preuzeto: 20.11.2022.)