Moji podaci

Svako korištenje portala Hrvatska kulturna baština podliježe niže navedenim uvjetima.

Autorska i srodna prava

Sva prava nad svim objavljenim sadržajima na portalu „Hrvatska kulturna baština“, koji uključuju, no nisu ograničeni na slike, tekstove i softver, pridržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07), kao vlastita intelektualna tvorevina, zaštićena je i baza podataka s obzirom na izbor i raspored sadržaja na portalu.

Uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštivanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.
Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.
Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.


Točnost i pouzdanost podataka

Ministarstvo kulture i medija će uložiti razuman napor kako bi se na navedenom portalu našli provjereni i točni podaci, ali ne može biti odgovorno za njihovu točnost i potpunost. Svi korisnici koji pristupaju portalu „Hrvatska kulturna baština“ koriste njegov sadržaj na vlastitu odgovornost. Ministarstvo kulture i medija neće biti odgovorno ni za kakve izravne, slučajne, posljedične, neizravne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti korištenja portala eKultura ili zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njenom sadržaju.
Ovaj portal sadrži informacije treće strane i veze do drugih mrežnih stranica nad kojima Ministarstvo kulture i medija nema kontrolu. Ministarstvo kulture i medija nije odgovorno za točnost ili bilo koji drugi aspekt takvih informacija i ne preuzima nikakvu odgovornost za takve informacije. Ministarstvo kulture i medija zadržava pravo izmjene sadržaja ovog portala na bilo koji način, u bilo kojem trenutku i iz bilo kojeg razloga i neće biti odgovorno ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih promjena.

Zaštita privatnosti


Ministarstvo kulture i medija poštuje privatnost posjetitelja portala eKultura i prikupljat će samo osobne podatke kao što su ime, adresa, telefonski broj ili e-mail adresa korisnika kada ih oni dobrovoljno dostave. Ti podaci bit će korišteni isključivo kako bi se udovoljilo pojedinačnim zahtjevima za informacijama te kako bi se na temelju njih, boljim razumijevanjem potreba korisnika, unaprijedili sadržaji i usluge portala eKultura. Ti podaci neće biti prodavani niti korišteni, niti će biti prenošeni trećoj strani bez pristanka korisnika. Svaka promjena u politici privatnosti bit će objavljena na ovom portalu.

Zatvori
API: uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštovanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.

Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.

Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.

Zatvori
Pretražite portal

Dječji program RTZ-a

radijski i TV program namijenjen gledateljstvu od najmlađe dječje, školske do starije adolescentske dobi. Već 1926, na početku emitiranja RZ-a, prve priče za djecu uz klavirsku je pratnju čitala B. Begović. Stvaranje programa preuzimaju T. Strozzi i M. Širola, u Dječjem satu djeca pjevaju, glume i recitiraju uživo. Na RTZ-u/HRT-u djelovao je 1950–91. i Ansambl dječje drame za djecu školskoga uzrasta, koju su podučavali dramski pedagozi (T. Srkulj, B. Lončar, A. Filakovac, B. Torjanac); 1975–80. ostvarili su 1566 dječjih uloga na radiju, televiziji, filmu i kazalištu. Pojavom magnetofona nastaju zahtjevnije forme, 1953. počinje redoviti Školski program namijenjen učenicima i nastavnicima, koji je uređivala P. Katalinić. Jedna od najstarijih emisija, Stigla je pošta, započela je 1956. pod nazivom Točno u dva (nazivala se i Sastanak u dva i dva); prvi je urednik bio Č. Variola, potom su je uređivali V. Mazele, V. Kulijer i S. Maričić. Od 1959. emisije za djecu emitiraju se u jutarnjem programu, a Dobro jutro djeco! bila je te godine među deset najslušanijih. Prvi radijski kviz za djecu Zagonetni mikrofon urednice S. Škrinjarić nastaje 1960-ih, a 1970-ih, u zlatno doba programa za djecu RZ-a, nastaju najpopularnije i najdugovječnije emisije, od kojih su danas u programu Bijela vrana (M. Kušec) i Zašto tako (V. Biti), a pamte se Radiovrtić i Hoću znati (L. Komes), Veseli utorak (Č. Variola), Žuti džip i Stigao je ujak (V. Kulier), Zvukovnica (Š. Horvat). Osamdesete su započele emisijom Tonkica Palonkica frrr (M. Kušec), koja svojim zvukom otvara novo poglavlje povijesti emisija za djecu, nastavile se emisijom uživo Radiokopter (V. Mazele i B. Jovičić), prožetom zabavom i humorom, a završile velikim radijskim kvizom Ahilova peta (L. Komes) i prvom emisijom o ekologiji Na nama svijet ostaje (V. Mazele). Priča za laku noć najstarija je emisija programa za djecu i radijskoga programa uopće, koja se neprekidno emitira već 90 godina. Prvi urednik D. Horkić, a 2016. M. Vindakijević. Od 2008. do 2013. program je ostvario suradnju i partnerstvo s festivalom knjiga za djecu Monte Librić u Puli, Međunarodnim dječjim festivalom u Šibeniku, a u suradnji s nakladničkom kućom AGM realizirao je edukativni projekt Umjetnost za djecu (autorice I. Plejić Premec), iz kojega je nastalo šest knjiga s CD-ima i više od 50 radijskih emisija. Prve eksperimentalne TV emisije za djecu nastaju odmah nakon pokretanja TVZ-a 1956, a nastupe malih pjevača, glumaca i plesača režira T. Srkulj. Program se ustaljuje 1957, kad se počinje redovito prikazivati dokumentarni Pionirski mozaik, koji razmjenjuje sadržaje s dvadesetak zemalja. Urednik Programa za djecu M. Bjažić (1960–79) pokreće iznimno popularni Mendin program. Prvom igranom serijom TVZ-a Stoljetna eskadra 1961–62. nastaje igrani program za djecu, a proizvode se i sve dotad poznate TV forme: dramske (Veliki i mali), lutkarske (Udruženje radoznalihBistrooki) i animirane serije (Lina Lena), zabavno-glazbeni i show programi (Dvadeset slavnihZlatna nit), plesni i glazbeni (Djeca pjevajuZagrebDječja kajkavska popevkaZlatarMali raspjevani Dubrovnik), snimke baletnih predstava i koncerata ozbiljne glazbe, dokumentarni magazin (Mali svijet), TV prijenosi (šibenski dječji festival) te sportski programi. Tijekom 1980-ih nastaje obilje igranoga programa, među najslavnijim su serijama Jelenko M. Gluščević i O. Gluščevića, Smogovci H. Hitreca i M. Puhlovskog, Ne daj seFloki! K. Klarića i Z. Tadića, Lažeš, Melita I. Kušana i M. Puhlovskog te Operacija Barbarossa I. Kušana i B. Schmidta. Uprizorenja bajki I. Kušana, priča i novela domaćih pisaca adaptirali su i režirali P. Šarčević, M. Bjažić, N. Fabrio, L. Nola, D. Jelačić Bužimski, B. Schmidt, Ž. Mesarić, B. Gamulin, Z. Ogresta i V. Mihletić, a uredila N. Ahačić Kalinić. M. Kušec tad uz radijske emisije snima i dokumentarnu TV seriju Patuljci pojma nemaju. Nedjeljom prijepodne prikazivani su zabavni magazini, koje su uređivali P. Kanižaj, M. Matošec i N. Ahačić Kalinić, 1991–95. naslijedila ih je Malavizija, a 2000–04. Dizalica, uz igrani serijal Bembove priče Ž. Zorice i S. Filakovića. Program je serijama emisija i koncerata urednice Z. Miletić Kuti popularizirao i ozbiljnu glazbu. Slavni natjecateljski serijal Turbo limach show (S. Cmrk) 1992–2003. bio je namijenjen osnovnoškolcima, dugovječni serijali Parlaonica (1992–2008) M. Filjak i Briljanteen (1994–2015) G. Mrđen obraćali su se srednjoškolcima, a dokumentarni Direkt (produkcija Fade Ina) urednice S. Jeličić starijima od 18 godina. Djeci predškolske dobi namjenjivani su dnevni magazini ŽutokljunacTV vrtić i Juhuhu (urednice Z. Kiseljak, T. Kirhmajer, J. Milošević), koji prikazuju emisije domaće i strane proizvodnje, među njima TV slikovnicu Danica (K. Mažuran Jurešić, I. Guljašević Kuman i L. Festini Jensen), lutkarski Tajni dnevnik patke Matilde (S. Hribar i I. Miladinova), Laboratorij na kraju svemira (DIM produkcija), zabavno-obrazovni serijal Čarobna ploča (D. Broza i I. Tomić). Redovito se sudjeluje u EBU-ovoj razmjeni kratkih igranih i dokumentarnih filmova za djecu te, s prekidom 2007–13, na natjecanju Dječje pjesme Eurovizije (prvi pobjednik bio je D. Jelusić, 2003). Za djecu školske dobi proizvodio se obrazovni magazin Školski sat i emisije s područja društvenih i prirodnih znanosti te umjetnosti, među kojima Navrh jezika Lj. Benović, Kratki spoj A. Glibe, Kokice Z. Kiseljak, Notica A. Simonelli Milković i M. Sakoman, informativna emisija Puni krug S. Skender, debatna emisija Ni da ni ne A. Jurišić. Produkcija igranih serija za mlade nastavila se 2015. s Nemoj nikome reći (Kombinat produkcija), a filmski serijal o Koku I. Kušana čine dosad tri dugometražna filma za djecu (Koko i duhoviZagonetni dječakLjubav ili smrt, koprodukcija Kinorame i HRT-a). Redakcija Programa za djecu HR-a odvojila se 2013. od redakcije Obrazovnog programa HR-a i postala dio Produkcijskog odjela Djeca i mladi HRT-a (urednica J. Milošević), koji proizvodi radijske i TV sadržaje za djecu. Uz emitiranje na HRT2, HRT3 i I. programu HR-a te dostupnost na HRTi, sadržaje nudi i preko dvaju internetskih portala Juhuhu i Školski te mobilne aplikacije  Juhuhu, na kojima se nalaze audio i videomaterijali, igre, članci i poveznice namijenjeni djeci, roditeljima i nastavnicima.