test
Podijelite na
Objavljena Zbirka Fototeke kulturne baštine Ministarstva kulture i medija – Karlovačka županija
Podijelite na
Na portalu eKultura objavljena je jedanaesta po redu Zbirka fotografija Karlovačke županije – dio bogatog fototečnog fonda o kojem skrbi Odjel za dokumentaciju kulturne baštine. Digitaliziranim fotografijama pridružene su predmetne odrednice te su povezane s odgovarajućim upisima u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Uvid u bogatstvo kulturne baštine Karlovačke županije daje korisnicima više od 2800 uglavnom crno-bijelih fotografija iz Fototeke Ministarstva kulture i medija. Omiljeni motivi fotografija konzervatora na ovom području jesu stari plemićki gradovi, sakralna i tradicijska baština. Danas te fotografije, među ostalim starih gradova i utvrda Ozlja, Ribnika, Brloga, Tounja, Cetina, Ogulina, Barilovića, Modruša i drugih, pružaju ne samo detaljan izgled pojedinog kulturnog dobra nego i dokumentirano stanje u prošlosti, oštećenja nastala protokom vremena te zbog ratnih razaranja. Na pojedinim fotografijama može se pratiti i konzervatorska obnova, vrlo opsežno fotografski dokumentirana.
U Zbirci je uz stare gradove zastupljena i tradicijska baština Karlovačke županije. Fotografije tradicijskih građevina, inventara, nošnji i umijeća vrijedne etnološke baštine dokumenti su nestalog vremena i društva zbog čega imaju dragocjenu dokumentarističku vrijednost. Manji dio fotografija odnosi se na razdoblje do i neposredno nakon Drugog svjetskog rata, među kojima možemo izdvojiti fotografije drvenih kapela u Mrežnici, Modrušu, Banskom Kovačevcu i Goljaku Draganićkom, od kojih je samo zadnja, posvećena Sv. Trojstvu, i danas očuvana. Najveći dio fotografija tradicijske baštine snimljen je prilikom provođenja etnoloških konzervatorskih evidencija područja, učestalih od šezdesetih godina 20. stoljeća, među kojima se posebice ističe akcija iz 1983. godine kada je obrađeno i fotografski dokumentirano šire ozaljsko područje. Brojne su fotografije tradicijskih i gospodarskih građevina u Rastokama, a također se izdvajaju fotografije iz Trga kod Ozlja na kojima najpoznatija trška pletilja Regina Paljunac prikazuje tradicijsko umijeće pletenja jalbe, umijeće koje je 2009. godine proglašeno nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske. Među fotografijama sakralnih građevina i inventara brojnošću se ističu fotografije samostana i crkve Blažene Djevice Marije i crkvenog inventara u Sveticama te fotografije inventara i župne crkve sv. Petra u Svetom Petru Mrežničkom.
Među fotografima posebno treba spomenuti Ninu Vranića, dugogodišnjeg fotografa Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu, najzastupljenijeg autora u Zbirci. Njegove 1492 baštinske fotografije s područja Karlovačke županije čine više od polovice ukupnog fotografskog fonda ove Zbirke. Najstarije fotografije u Zbirci dvije su fotografije Josefa Löwya nastale 1872. godine: panoramski prikaz Ogulina i klanac rijeke Tounjčice, koje su nastale neposredno prije trasiranja željezničke pruge tim područjem u sklopu izgradnje željezničke pruge između Karlovca i Rijeke. Nešto su kasnijeg nastanka tri fotografije Hinka Krapeka iz 1888. godine, dok najnovije fotografije u Zbirci dokumentiraju ratna razaranja baštine u Domovinskom ratu početkom 90-ih godina 20. stoljeća.
Konzervatorski odjel u Splitu digitalizirao je oko 3000 fotografija iz stare fototeke
Podijelite na
Digitalizirano i objavljeno gradivo se najvećim dijelom odnosi na grad Split, ali i na Salonu, Trogir, Omiš, Makarsku i otoke Brač, Hvar i Vis, a građa je prikupljena tijekom rada don Frane Bulića, Ljube Karamana i Cvita Fiskovića.
Istraživanjima su identificirani radovi fotografa druge polovice 19. stoljeća i ranog 20. stoljeća: E. Gallicyja, P. Zinka, J. Popovića, M. G. Goldsteina, M. Manenize, F. Laforesta, A . Jelaske, S. R. von Rathenitza, C. Inchiostrija, M. Novakovića, A. Beera, I. Znidarčića, L. Morpurga i P. Ruljačića.
Izdvajaju se panoramske fotografije koje su od temeljne važnosti za povijest urbanizma dalmatinskih gradova, kao i sustavno dokumentiranje kapitalnih spomenika i crkvenih inventara na razini državnih programa (J. Wlha, G. Kowalczyk, G. Niemann i C. Carboni).Najveći fotografski opus stvorio je Dragutin (Carl) Stühler, vrsni fotograf dalmatinske spomeničke baštine od 1914. do 1954. godine. Više o digitaliziranoj građi Konzervatorskog odjela u Splitu pronađite ovdje.
Zatvoreni smo za javnost
Podijelite na
Od 1. siječnja 2022. zbog posljedica potresa te sveobuhvatne konstrukcijske obnove zgrade Muzej za umjetnost i obrt do daljnjeg je zatvoren za javnost.
Od 1. siječnja 2022. zbog posljedica potresa te sveobuhvatne konstrukcijske obnove zgrade Muzej za umjetnost i obrt do daljnjeg je zatvoren za javnost.
Za sve upite o radu sa strankama i korisnicima Muzeja možete nam se javiti elektroničkim putem.
Dolazak je moguć isključivo uz prethodni dogovor i najavu te predočenje važeće EU digitalne COVID potvrde (Odluka Stožera civilne zaštite RH, NN 121/2021) i pridržavanje svih propisanih epidemioloških mjera.
Pratite nas i dalje kako biste saznali novosti o daljnjem izložbenom programu Muzeja za umjetnost i obrt!
Ovo je kraj medijske objave!
Dodjeljene „Nagrade Vicko Andrić“ za izvanredna postignuća na području zaštite kulturne baštine za 2020. godinu
Podijelite na
28. rujna 2021. – Svečana dodjela „Nagrade Vicko Andrić“ za izvanredna postignuća na području zaštite kulturne baštine za 2020. godinu održana je u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.
Nagrada za životno djelo dodijeljena je etnologinji i konzervatorici Beati Gotthardi Pavlovsky danas umirovljenoj djelatnici Konzervatorskog odjela u Rijeci koja je tijekom svoga predanog dugogodišnjeg rada u službi zaštite kulturne baštine bila mentorica i nadahnuće mnogim mladim konzervatorima.
Konzervatorski odjel u Sisku i pročelnica Ivana Miletić Čakširan dobitnici su godišnje nagrade za izvanredna postignuća u području zaštite kulturne baštine na potresom pogođenom području Sisačko – moslavačke županije, a Društvo za očuvanje šibenske baštine Juraj Dalmatinac nagrađeno je za izniman doprinos lokalnoj zajednici, za svoje dugogodišnje djelovanje i značajan utjecaj na podizanje svijesti o vrijednosti baštine i bogate povijesti grada.
Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek je uz čestitke laureatima istaknula kako je danas, kada živimo u vremenu sve učestalijih i destruktivnijih prirodnih nepogoda čije posljedice razorno utječu na kulturna dobra, vrijednost stručne zaštite i skrbi oko njihova očuvanja potrebnija no ikada.
„Uz uobičajene ugroze kojima se konzervatorska služba bavi, u godinama i desetljećima ispred nas, sasvim je sigurno da će upravo klimatske promjene i s njima pokrenute različite prirodne katastrofe donijeti neke nove rizike i neke nove ugroze“, rekla je ministrica ističući kako ćemo se njima morati baviti, ne samo u smislu obnove i restauracije, nego i u smislu prevencije i promišljanja o tome kako ih prevenirati i ako je moguće i otkloniti.
“U tom kontekstu i ovogodišnji laureati pokazuju da smo kao služba baštine jako dobro pripremljeni svojim znanjem, iskustvom ali i ljubavlju prema baštini”, istaknula je te dodala da smo „i kroz ove nedavne krize, angažmanom svih vas i angažmanom mnogih kolega koji nisu danas ovdje s vama, uspjeli kroz njih na neki način uspješno proći.
Okupljenima se obratio i ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva dr. sc. Dinko Čutura, a u ime nagrađenih zahvalila je pročelnica Konzervatorskog odjela u Sisku dr. sc. Ivana Miletić Čakširan.
Predstavljen „Pravilnik za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima“
Podijelite na
U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 29. rujna 2021. godine predstavljen je Pravilnik za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima. Rezultat je to višegodišnjega rada u sklopu projekta Izrada, objavljivanje i održavanje nacionalnog pravilnika za katalogizaciju, provedenoga u suradnji knjižničarske, arhivske, muzejske i akademske zajednice, a uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
Pozdravne su riječi na predstavljanju Pravilnika KAM uputile pomoćnica glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za djelatnost središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Dijana Machala, voditeljica knjižnice Muzejskoga dokumentacijskog centra mr. sc. Snježana Radovanlija Mileusnić, pomoćnik ravnatelja Hrvatskoga državnog arhiva dr. sc. Jozo Ivanović te ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske mr. sc. Anuška Deranja Crnokić. Sadržaj Pravilnika te kronologiju njegova nastanka predstavile su sadašnja predsjednica Stalnoga odbora za razvoj i održavanje Pravilnika Tanja Buzina te njegova dugogodišnja prethodna predsjednica prof. dr. sc. Mirna Willer.
Pravilnik KAM je skup uputa za ujednačen opis građe u baštinskim ustanovama. Utemeljen je na relevantnim međunarodnim normama i razvijen radi stvaranja zajedničkih usluga koje će pridonijeti cjelovitomu predstavljanju nacionalne baštine, osobito u digitalnome okruženju.
Nastanak Pravilnika bio je potaknut dvjema osnovnim idejama. Prva je ideja bila stvaranje norme koja će se moći primijeniti u opisu različitih vrsta baštinske građe, bez obzira na to u kojoj je ustanovi građa pohranjena. Druga ideja bila je da se, zahvaljujući novim mogućnostima pretraživanja, razmjene i povezivanja podataka, kao što su distribuirano pretraživanje, otvoreni povezani podatci itd., omogući povezivanje podataka o građi koja je fizički razdvojena u različitim ustanovama ili zbirkama.
Na izradbi je Pravilnika od 2014. do 2019. godine u sklopu projekta Izrada, objavljivanje i održavanje nacionalnog pravilnika za katalogizaciju surađivalo pet baštinskih ustanova, jedno strukovno društvo i tri sveučilišna odsjeka/odjela. Od 2019. godine razvoj i održavanje Pravilnika u nadležnosti su triju nakladnika – Hrvatskoga državnog arhiva, Muzejskoga dokumentacijskog centra i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Objavljen Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2022. godinu
Podijelite na
Na temelju Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi te nakon provedenih konzultacija s kulturnim vijećima i povjerenstvima, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske raspisalo je Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2022. godinu, s rokom podnošenja prijava u razdoblju od 20. rujna do 20. listopada 2021. godine.
U proračunu Republike Hrvatske osigurana su sredstva za javne potrebe u kulturi – djelatnosti u kulturi, aktivnosti, manifestacije i projekti u kulturi od interesa za Republiku Hrvatsku, a to su programi i projekti koji hrvatsku kulturu stavljaju u europski kontekst, promiču međukulturni dijalog, razvoj civilnoga društva, koji su stručno utemeljeni, visoke razine kvalitete, ekonomični, profilirani u odnosu na osnovnu djelatnost organizatora te oni koji se odvijaju kontinuirano.
Pravo podnošenja programa na temelju Poziva imaju samostalni umjetnici, umjetničke organizacije, ustanove u kulturi, udruge, pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost u kulturi.
Podsjećamo da je Ministarstvo kulture i medija, zbog šteta uzrokovanih katastrofalnim potresima na pogođenim područjima u ožujku i prosincu 2020., ove godine nacionalna sredstva uložilo u provođenje hitnih mjera zaštite stradalih kulturnih dobara (evakuacije, podupiranja, hitne sanacije itd.) i da će zbog toga natječaj, kako smo već najavili u kolovozu ove godine, za financiranje programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2022. godinu biti raspisan u prosincu 2021.
U Program javnih potreba, u skladu sa Zakonom o financiranju javnih potreba u kulturi, Pravilnikom o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi te ocjenom izvršenja dosadašnjih ugovornih obveza korisnika prema Ministarstvu kulture i medija, uvrstit će se programi redovne djelatnosti udruga u kulturi, dramske i plesne umjetnosti te izvedbenih umjetnosti, glazbe i glazbeno-scenske umjetnosti, kulturno-umjetničkog amaterizma (glazbenog i folklornog), vizualnih umjetnosti, inovativnih umjetničkih i kulturnih praksi, monografija iz područja kulture i umjetnosti, potpore izdavanju knjiga, potpore inozemnim nakladnicima za objavljivanje prijevoda djela hrvatskih autora, izdavanja časopisa i elektroničkih publikacija, književnih manifestacija i nastupa na sajmovima knjiga, književnih programa u knjižarama, knjižnične djelatnosti, muzejske djelatnosti, digitalizacije kulturne baštine, gradnje, rekonstrukcije i opremanja kulturne infrastrukture, te međunarodne kulturne suradnje.
Epidemiološka situacija uzrokovana pandemijom bolesti COVID-19 kao i posljedice dvaju snažnih potresa, uz smanjenu mobilnost umjetnika i profesionalaca u području kulture, u prethodnoj kao i u ovoj godini donijele su sve izraženiju potrebu strateškog planiranja projekata u svim fazama, posebno u njihovoj provedbi i dostupnosti. Svi prijavitelji upućuju se da predlože programe koje je moguće realizirati uz primjenu epidemioloških preporuka i mjera, koristeći sve mogućnosti umrežavanja i suradnje sukladno specifičnosti svakoga područja za koje se program prijavljuje.
Posebno se očekuje da predlože i u troškovnik uključe različite mogućnosti održavanja programa, uključujući kvalitetno i inovativno osmišljene i producirane sadržaje u digitalnom obliku i drugim medijima, te planiraju veći broj programskih aktivnosti manjih formata u kontinuitetu ili unutar veće programske cjeline. Očekuje se nadalje da prijavitelji u području izvedbenih umjetnosti programiraju veći broj repriznih izvedbi, koprodukcija i razmjena, u programima muzejske djelatnosti i vizualnih umjetnosti planiraju manji broj projekata koji se realiziraju tijekom dužeg vremenskog razdoblja, održavaju programe na otvorenom i/ili u alternativnim prostorima u kojima se može osigurati propisan razmak između posjetitelja sukladno epidemiološkim uvjetima, te osiguraju i u troškovnik uključe promidžbu, odnosno snažniju vidljivost i medijsku popraćenost prijavljenih programa.
Od prijavitelja se također očekuje da što više surađuju s domaćim autorima i umjetnicima, ostvaruju što veću suradnju s drugim manifestacijama iz srodnih umjetničkih područja s ciljem objedinjavanja proračuna programa, umrežavanja i stvaranja partnerskih suradnji te razvijanja nove publike bilo u digitalnom, bilo u fizičkom okruženju. Prijavitelje programa međunarodne kulturne suradnje upućuje se dostaviti prijedloge koje je moguće provesti, imajući u vidu bitno ograničenu mogućnost mobilnosti umjetnika i profesionalaca, uz potvrde obiju strana o mogućnosti provedbe predloženog programa.
>>> Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2022. godinu
Uskoro premijera filma “Vučedolska jarebica”
Podijelite na
Najviša razina indoeuropske civilizacije krenula je s našeg Vučedola te se proširila na 13 europskih zemalja. Bogatu prapovijest dočarat će znanstveno povijesni i dokumentarno-igrani serijal. Snima se prema scenariju profesora Aleksandra Durmana koji od 1981. sustavno provodi istraživanja na Vučedolu. Premijera drugog filma, od ukupno pet planiranih pod nazivom “Vučedolska jarebica” održat će se u petak u Vukovaru.
– Taj lokalitet je reklama za Vukovar, reklama za istočnu Slavoniju, reklama za Hrvatsku, ali što je najvažnije – reklama za Europu(….) Grčka mitologija leži upravo na onome na čemu što je stvoreno u Vučedolskoj kulturi, rekao je na konferenciji za novinare arheolog i scenarist znanstveno-povijesnog serijala prof. dr. sc. Aleksandar Durman.
– Serijal radimo u visokoj 4k rezoluciji, radimo s profesionalnim glumcima, glumcima s akademije i amaterskim, angažirali smo i hollywoodskog glumca Armanda Assantea koji je jedan gost, specijalni gost serijala, rekao je redatelj serijala Darko Puharić.
Ažurirano
